U vremenu obilježenom energetskom tranzicijom i geopolitičkom nestabilnošću, INA provodi niz strateških projekata koji oblikuju njezinu budućnost, istovremeno gradeći otpornost i održivost poslovanja i zadržavajući fokus na sigurnost opskrbe i dugoročnu konkurentnost. U intervjuu čelnica kompanije, među ostalim, govori o njihovim projektima, izazovima s kojima se suočavaju i viziji za budućnost.
Nedavno ste obilježili završetak velikog projekta modernizacije Rafinerije nafte Rijeka. Koji su ključni tehnološki i poslovni pomaci koje je ovaj projekt donio?
Projekt modernizacije Rafinerije nafte Rijeka predstavlja stratešku prekretnicu za Inu. S investicijom od gotovo 700 milijuna eura, to je najveće pojedinačno ulaganje u povijesti naše kompanije i jedan od najvažnijih industrijskih projekata u Hrvatskoj.
Tehnološki gledano, transformirao je Rafineriju nafte Rijeka u jednu od najnaprednijih rafinerija u regiji. Ključni element je postrojenje za obradu teških ostataka (DCU), koje omogućuje učinkovitiju preradu teških ostataka u proizvode veće vrijednosti. Paralelno smo modernizirali postojeća postrojenja, unaprijedili logistiku i izgradili novu infrastrukturu kako bismo osigurali stabilan i pouzdan rad.
S poslovne perspektive, to značajno jača našu konkurentnost. Nova konfiguracija poboljšava stupanj konverzije, povećava energetsku učinkovitost i povećava udio proizvoda više vrijednosti, osobito dizela. Očekujemo da će proizvodnja dizela porasti do 30 posto, što smanjuje ovisnost o uvozu tijekom vršnih razdoblja potražnje i jača sigurnost opskrbe za Hrvatsku i regiju. Istovremeno, pruža čvrste temelje za profitabilno i održivo rafinerijsko poslovanje.
Istodobno ulažete više od 60 milijuna eura u postrojenje za proizvodnju i distribuciju zelenog vodika. U kojoj je fazi projekt i kako ga vidite u kontekstu buduće energetske strategije Ine?
Ovo je jedan od najvažnijih projekata u našem portfelju energetske tranzicije. Njegova ukupna vrijednost iznosi više od 61 milijun eura, a osigurali smo i bespovratna sredstva do 15 milijuna eura kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti.
Projekt napreduje u skladu s planom. Priprema lokacije za solarne panele je dovršena, a sljedeće faze uključuju instalaciju nosive konstrukcije, solarnih panela, elektrolizatora te pripadajuće infrastrukture i distribucijskog sustava. Završetak radova planiran je do kraja 2026., dok se proizvodnja prvih molekula zelenog vodika očekuje 2027. godine.
Strateški, ovaj projekt je više od pojedinačne investicije. Naš je cilj postupno diversificirati tradicionalni portfelj Ine novim energetskim rješenjima i tehnologijama s nižim emisijama ugljika. Zeleni vodik proizveden u Rijeci prvenstveno će biti namijenjen tržištu, osobito prometnom sektoru, ali se može koristiti i u našim rafinerijskim procesima. Ovaj projekt vidimo kao konkretan korak u pozicioniranju Rafinerije nafte Rijeka ne samo kao modernog postrojenja za proizvodnju goriva, već kao šire industrijske i energetske platforme za budućnost.
INA posjeduje dozvole za istraživanje geotermalnih voda u Leščanu i Međimurju 5, izdane krajem 2023. na razdoblje od pet godina. Kolika je vrijednost ulaganja i možete li opisati dosadašnje rezultate i planirane aktivnosti na tim koncesijama?
Geotermalna energija je novo, ali obećavajuće područje za Inu, i već smo poduzeli prve konkretne korake. Pokrenuli smo istraživački projekt u Leščanu sredinom 2025. s ciljem procjene potencijala za proizvodnju električne energije. U ovoj fazi fokus je na početnim istraživanjima i prikupljanju podataka potrebnih za procjenu resursa. Riječ je o tehnički i financijski zahtjevnim, dugoročnim projektima koji zahtijevaju snažnu geološku stručnost i pažljivo upravljanje rizicima.
U nadolazećem razdoblju nastavit ćemo s detaljnim geološkim i tehničkim analizama na Leščanu i Međimurju 5 kako bismo utvrdili njihovu komercijalnu isplativost i definirali sljedeću investicijsku fazu. Geotermalnu energiju vidimo kao realnu priliku za nadopunu postojećeg portfelja i postupno širenje u nove energetske segmente.
Tijekom posljednjih 5-6 godina INA je uložila i oko 450 milijuna eura u projekte istraživanja i proizvodnje nafte i plina. Koji su daljnji koraci u privođenju tih polja proizvodnji?
Ovi rezultati potvrđuju da domaća istraživanja ugljikovodika i dalje imaju snažan potencijal i ostaju prioritet za Inu. Naš fokus sada je učinkovito prijeći s otkrića na razvoj i proizvodnju. Ključan nedavni korak je dogovor o preuzimanju preostalih 60 posto udjela u istražnom bloku SAVA-07 od Vermiliona, čime će INA postati stopostotni vlasnik i operator, uz odobrenje Vlade. Ova transakcija vrijedna 15 milijuna eura daje nam punu kontrolu i omogućuje ubrzanje donošenja odluka i realizacije.
Na SAVA-07 potvrdili smo više komercijalnih otkrića s procijenjenim rezervama od oko dva milijuna barela ekvivalenta nafte. Sljedeća faza uključuje oko 60 milijuna eura ulaganja u razvoj infrastrukture i povezivanje bušotina s postojećim sustavima, s ciljem što bržeg pokretanja proizvodnje. Istodobno nastavljamo istraživanja u drugoj fazi, uključujući nova bušenja. Na oba polja, prioritet je jasan – skratiti vrijeme od otkrića do proizvodnje i povećati domaću proizvodnju, jer svaki novi barel ili kubni metar izravno doprinosi jačanju energetske sigurnosti Hrvatske.
Nedavno ste dobili dozvole za dva nova istražna bloka, SAVA-10/1 i DRAVA-02/02. Koji su vaši planovi za te koncesije, za druga nova istražna bušenja u sljedeće dvije do tri godine, i koliki je planirani CAPEX posebno za povećanje domaćih rezervi?
Ovi novi istražni blokovi potvrđuju našu kontinuiranu posvećenost domaćim aktivnostima u području istraživanja i proizvodnje nafte i plina. U sljedeće dvije do tri godine fokus će biti na sustavnom istraživanju, selektivnom bušenju i daljnjem razvoju kopnenog i odobalnog potencijala.
Za SAVA-10/1 i DRAVA-02/02 početna faza uključuje geološke i geofizičke analize, interpretaciju postojećih podataka i pripremu za bušenje najperspektivnijih ciljeva. Istodobno planiramo nove bušotine na postojećim poljima, uključujući plinska polja u Jadranu, kako bismo održali proizvodnju i maksimalno iskoristili vrijednost zrelih ležišta.
U 2025. INA je proizvela više od 588 milijuna kubičnih metara prirodnog plina i 463.685 tona nafte, uz prosječnu dnevnu proizvodnju veću od 21.000 barela ekvivalenta nafte. Proizvodnja se odvija na 39 naftnih i 27 plinskih polja, na kopnu i moru.
Povećanje domaćih rezervi ostaje jedan od naših ključnih prioriteta. U posljednjih pet godina uložili smo više od 491 milijun eura u istraživanje i proizvodnju, a ovaj segment i dalje će biti jedan od glavnih fokusa investicijskog ciklusa. Iako točni CAPEX iznosi ovise o godišnjim planovima, nastavit ćemo izdvajati značajna sredstva za domaća istraživanja i proizvodnju.
INA je uspješno poslovala u 2025. i ostvarila napredak u svim poslovnim segmentima. S obzirom na aktualni sukob na Bliskom istoku, kakva su vaša očekivanja za ovu godinu? U kojoj mjeri geopolitičke napetosti utječu na vaše planiranje i upravljanje rizicima?
U posljednjih nekoliko godina energetski sektor obilježili su pandemija, rat u Ukrajini, energetska kriza i kontinuirana volatilnost tržišta. Aktualni sukob na Bliskom istoku dodatno povećava pritisak.
Za Inu to znači ostati discipliniran i otporan. Geopolitičke napetosti utječu na planiranje kroz volatilnost cijena, poremećaje u opskrbnim lancima, logističke pritiske i regulatorne odgovore, zbog čega upravljanje rizicima i sigurnost opskrbe ostaju u središtu naših aktivnosti.
Istodobno, kao vertikalno integrirana kompanija nalazimo se u snažnijoj poziciji jer smo kontinuirano ulagali u optimizaciju poslovanja kako bismo osigurali da svaki ključni segment bude konkurentan i profitabilan sam za sebe. Ojačana rafinerija, stabilna proizvodnja ugljikovodika i rast maloprodaje daju nam otpornost i omogućuju nastavak ulaganja čak i u nestabilnom okruženju.
Kako definirate dugoročni smjer transformacije Ine u kontekstu energetske tranzicije? Koji će poslovni segmenti rasti, a koji će postupno opadati?
Primjenjujemo pragmatičan i uravnotežen pristup. Tranzicija nije nagli zaokret, već postupni proces u kojem će tradicionalni i novi izvori energije koegzistirati. Očekujemo rast u portfelju s nižim emisijama, uključujući vodik, solar i potencijalno geotermalnu energiju, kao i u maloprodaji kroz daljnji razvoj ne-energetskih usluga. U rafinerijskom poslovanju fokus je na učinkovitosti, fleksibilnosti i proizvodima više vrijednosti, uz postupno uvođenje rješenja s nižim emisijama.
Istodobno će dijelovi tradicionalnog poslovanja s vremenom opadati, ali ne kratkoročno. Potražnja za konvencionalnim gorivima i dalje je snažna, osobito za dizel. Naš je pristup stoga zadovoljiti trenutnu potražnju uz izgradnju raznolikijeg i održivijeg portfelja.
Koji su trenutno najvažniji međunarodni projekti i aktivnosti INA Grupe te planirate li širenje na nova inozemna tržišta?
Inine međunarodne aktivnosti usmjerene su na jačanje regionalne pozicije i stvaranje dugoročne vrijednosti. Jedna važna dimenzija je naša pozicija unutar MOL Grupe, koja nam omogućuje širu regionalnu suradnju, fleksibilnost opskrbe, razmjenu znanja i jaču integraciju kroz lance vrijednosti.
Također nastavljamo razvijati maloprodajnu prisutnost na susjednim tržištima. Tijekom godina INA je proširila mrežu u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Sloveniji te smo danas, zajedno sa širom regionalnom mrežom, prisutni na više od 500 lokacija. Ova regionalna prisutnost važna je ne samo s komercijalnog aspekta, već i u pogledu dosega kupaca i sigurnosti opskrbe.
U djelatnosti Istraživanja i proizvodnje nafte i plina naš međunarodni portfelj također ostaje relevantan. Primjerice, Egipat je posljednjih godina donio pozitivne rezultate istraživanja, što pokazuje da međunarodna suradnja i diverzifikacija portfelja i dalje imaju značaj. Što se tiče daljnjeg širenja, uvijek smo otvoreni za prilike koje su strateški opravdane i komercijalno utemeljene. Međutim, naš pristup je discipliniran: rast mora imati smisla, uklapati se u dugoročne prioritete i podržavati ukupnu otpornost poslovanja Ine.
Prva ste žena na čelu Ine u njezinoj više od 60-godišnjoj povijesti. Kako to iskustvo oblikuje Vaš stil vođenja u tradicionalno muškoj industriji?
Vodstvo prije svega vidim kao odgovornost za rezultate i za ljude koji ih ostvaruju. Istodobno sam svjesna simboličke važnosti ove uloge. U složenoj i tradicionalno muškoj industriji vjerodostojnost proizlazi iz stručnosti, dosljednosti i sposobnosti donošenja odluka u zahtjevnim situacijama. Moj pristup temelji se na jasnim prioritetima, odgovornosti i snažnom timskom radu.
Na kraju, vodstvo nije određeno spolom, već sposobnošću postizanja rezultata i izgradnje povjerenja u izazovnim okruženjima. Također vjerujem da raznolikost dovodi do boljih odluka. U razdoblju velikih transformacija ključno je okupiti različite perspektive i iskustva. U tom smislu, rušenje takvih barijera nije samo simbolično, već i praktično jer pomaže u izgradnji snažnijih i učinkovitijih organizacija.
INA je korporativni član XEnergyja, a Vi osobno sudjelujete kao članica Međunarodnog savjetodavnog odbora i žirija za nagradu Žena godine u energetici. Zašto je važno za Inu i energetski sektor promicati ulogu žena u energetskoj tranziciji?
Energetska tranzicija previše je složena da bi se oslanjala samo na dio dostupnih talenata. Raznolikiji sektor donosi bolje odluke, više inovacija i snažnije dugoročne rezultate. Za Inu to je i vrijednost i poslovni prioritet, jer se industrija brzo razvija i zahtijeva širok raspon vještina i perspektiva.
Ako želimo snažniji energetski sektor, potreban nam je širi i raznolikiji bazen talenata koji će ga oblikovati. Vidljivost također igra važnu ulogu. Kada su žene prisutne i prepoznate u sektoru, on postaje pristupačniji budućim generacijama. Inicijative poput XEnergyja pomažu u stvaranju tog zamaha i doprinose snažnijem i konkurentnijem energetskom sektoru.
Pripremila: Branka Belamarić
Fotografije: INA
