Europska unija jak je kreator politike u borbi protiv klimatskih promjena i ekološkog sloma. U toj se ulozi ponajprije služi uredbama koje su po svojoj prirodi obvezujuće u cijelosti i izravno primjenjive u svim državama članicama, jednako kao da ih je donio nacionalni zakonodavac. Jedna od takvih uredbi jest Uredba (EU) 2023/956 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. svibnja 2023. o uspostavi mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (Regulation establishing a carbon border adjustment mechanism dalje u tekstu: “CBAM Uredba“). CBAM Uredba stupila je na snagu 17. svibnja 2023.
CBAM Uredba rezultat je zabrinutosti činjenicom da ekonomski subjekti u svom poslovanju sele proizvodnju u države s povoljnijim regulatornim okvirom za emisije ugljika, što dovodi do neuspjeha u postizanju cilja smanjenja emisija. Ona za borbu protiv tih praksi predviđa mehanizam poreza na ugljik čija provedba, dakle, ima za cilj osigurati izjednačavanje tržišnih uvjeta ekološki osviještene Europske unije i njenih međunarodnih partnera.
CBAM Uredba primjenjuje se na određeni uvoz robe u Europsku uniju unutar sljedećih šest sektora s intenzivnim emisijama: uvoz proizvedene električne energije, željezo i čelik, cement, aluminij, gnojiva te vodik.
CBAM Uredba predviđa dvije faze – prijelaznu fazu (1. listopada 2023. – 31. prosinca 2025.) i fazu pune provedbe (1. siječnja 2026. – 31. prosinca 2034.). Tijekom prijelazne faze, hrvatski uvoznici obuhvaćene robe obvezni su:
Za neprijavljivanje ili ispravljanje netočnih CBAM izvješća propisana je kazna između 10 i 50 EUR po toni neprijavljenih ugrađenih emisija stakleničkih plinova.
U fazi pune provedbe (od 1. siječnja 2026.) uvoznici će morati, dobiti ovlaštenje za uvoz CBAM robe od carinskih tijela Republike Hrvatske. Ovlaštenje za uvoz CBAM robe može se ishoditi nakon uredno podnesenog zahtjeva putem CBAM registra. Zahtjev će, osim uobičajenih podataka, morati sadržavati i neke specifične podatke poput primjerice: izjave da podnositelj nije sudjelovao ni u kakvim teškim povredama carinskog zakonodavstva; informacije kojima se dokazuje financijska sposobnost podnositelja da ispuni svoje obveze na temelju CBAM Uredbe te procijenjenu novčanu vrijednost i količinu robe koju je uvezao. Također će po zadnjem tromjesečnom izvješću morati početi objavljivati godišnje deklaracije koje moraju pokazati: ukupnu količinu CBAM robe uvezene u EU u prethodnoj godini, njihove ugrađene emisije, ukupni broj CBAM certifikata koje treba predati, izdanih od nacionalnih tijela nadležnih za klimu, u elektroničkom obliku, a koji odgovara ukupnim ugrađenim emisijama i koji inače imaju cijenu i razdoblje valjanosti te preslike verifikacijskih izvješća u kojima se utvrđuju ugrađene emisije robe i navode sva pitanja relevantna za obavljeni posao, a koje su izdali akreditirani verifikatori.
Na koga će CBAM Uredba najviše utjecati i od kada? Očekuje se kako će ekonomski subjekti početi osjećati izraženije učinke – kako fiskalne tako i administrativne – kako se CBAM bude postupno provodio nakon završetka prijelaznog razdoblja. Studija Francuske razvojne agencije iz 2022. pokazala je da će učinak CBAM Uredbe najviše pogoditi manje trgovinske partnere Europske unije (poput susjednih Srbije i Bosne i Hercegovine), unatoč tome što je CBAM Uredba najviše usmjerena prema državama poput Rusije, Kine, Turske i Ukrajine, na temelju njihova obujma trgovine s Europskom unijom. Razlog tome leži u činjenici što su oni u većoj mjeri ovisni o izvozu CBAM proizvoda u Europsku uniju.
Subjekti iz ciljanih država imat će značajne troškove radi usklađivanja s CBAM Uredbom, osobito u dijelu koji se odnosi na kapacitete za mjerenje i izvješćivanje o emisijama, što uvelike ovisi o infrastrukturi i statističkim kapacitetima, broju ljudi obučenih za postupke obrade podataka i slično. Kako bi takvi subjekti istodobno održali potrebni kadar na postojećoj razini plaća, s jedne strane, te vlastite profitne marže s druge strane, očekuje se kako će povećati cijene robe obuhvaćenih CBAM Uredbom. Na taj način, takva će roba postati manje konkurentna istovjetnoj robi proizvedenoj u Europskoj uniji. Proizvođači unutar Europske već su podložni cijeni ugljičnih emisija u okviru EU sustava trgovanja emisijama ugljika (“EU ETS”). Prvotno, prema EU ETS sustavu proizvođačima unutar Europske sve su emisijske jedinice unije bile podijeljene besplatno. Nakon toga je uz besplatne emisijske jedinice uveden sustav prodaje jedinica putem aukcija. Postupno ukidanje besplatne dodjele u nekim sektorima popraćeno je postupnim uvođenjem CBAM-a.
Što se tiče krajnjih posljedice CBAM Uredbe, mogu se sasvim sigurno očekivati više uvozne cijene obuhvaćene robe i povećane cijene sekundarne robe, koja uključuje komponente obuhvaćene robe (primjerice ako proizvođač vozila kupi dijelove od drugog proizvođača unutar Europske unije koji već sadrži uvezeni skuplji čelik / aluminij). To bi moglo imati negativan odraz na krajnje potrošače koji su kupci spomenute robe. Također postoji veći rizik od poremećaja u opskrbnom lancu radi carinskih formalnosti i rizik možebitnih većih administrativnih troškova. Ipak postoji i pozitivno očekivanje poboljšane cjenovne konkurentnosti proizvoda iz Hrvatske. Poboljšana cjenovna konkurentnost proizvoda iz Hrvatske, ali i Europske unije omogućit će hrvatskim proizvođačima da ostvare povoljniju tržišnu poziciju na značajno velikom potrošačkom tržištu Europske unije. Još jedno bitno pozitivno očekivanje ide u smjeru očekivanja poticanja ekološki čiste tehnologije kod međunarodnih partnera Europske unije koji bi takvim novinama dugoročno izbjegli financijske izdatke povezane s poreznim mehanizmom.
Osvrt je pripremio naš korporativni član, odvjetničko društvo Wolf Theiss.
