INTERVJU: Medeja Lončar, predsjednica Uprave Siemensa Slovenija, Hrvatska i Srbija

Danas nam je cilj iskoristiti snagu tehnološke transformacije za održivu budućnost

Čelnica Siemensa Slovenija, Hrvatska i Srbija i članica XEnergyjevog nedavno utemeljenog Međunarodnog savjetodavnog odbora u razgovoru, među ostalim, govori o značenju zelene tranzicije za ovu više od 175 godina staru tvrtku, pristupu održivosti i projektima realiziranima u prethodnom razdoblju.

Što za Siemens znači zelena tranzicija, i na strateškoj razini generalnog usmjerenja kompanije i na razini proizvodnje? Koliki postotak vaših proizvoda se može svrstati u kategoriju „zelenih“?

Već više od 175 godina u Siemensu ideje pretvaramo u inovacije, imajući na umu održivu budućnost. Svijet i životi ljudi uvelike su se promijenili tijekom ovih godina, ali tehnologija je ostala glavni pokretač napretka. Sustigla nas je bila i pandemija i stavila održiviju energetsku budućnost u još oštriji fokus, a Siemens se tijekom tog vremena, zahvaljujući činjenici da je oduvijek fokusiran na zeleni portfelj, uspio oduprijeti brojnim izazovima. Naime, Siemens je svoju korporativnu politiku odgovornosti prema ljudima i okolišu započeo prije više od 50 godina osnivanjem odjela za zaštitu okoliša, a čemu je još 1959. temelje postavila radna skupina za upravljanje vodama i kontrolu onečišćenja zraka. Prije otprilike 25 godina, tvrtka je predstavila i svoje prvo Izvješće o okolišu, preteču današnjih izvješća o održivosti.

Danas nam je cilj iskoristiti snagu tehnološke transformacije za održivu budućnost. Za nas i naš strateški pristup poslovanju izuzetan je naglasak na toj tranziciji energetskog tržišta iz temelja, jer ona već danas utječe na to kako punimo gorivima naša vozila, grijemo naše zgrade i opskrbljujemo strujom našu industriju. Mi odgovaramo na te potrebe tehnologijom sa svrhom, koja je rezultat naše strateške orijentacije da sve što radimo mora imati za cilj održivo sutra.

Stoga održivost (ESG) danas ima središnju ulogu za nas i naše poslovanje i ključni je dio naše poslovne svakodnevice. Svoju smo predanost ESG-u podigli na višu razinu uspostavljajući DEGREE okvira održivosti. On obuhvaća šest područja kojima nastojimo njegovati naš planet, podržati kulturu osnaživanja, rasta i ekonomskih mogućnosti te osigurati da naši ljudi i tvrtke ostanu otporni za budućnost. Koliko to uspješno ostvarujemo najbolje govori aktualno Izvješće o održivosti za 2023. godinu, a tu, među ostalim, donosimo podatke i o svojoj održivoj proizvodnji. Naime, naša je ključna strategija kombinirati stvarni i digitalni svijet – iskoristiti snage hardvera i softvera, ili IT i OT. Zahvaljujući tome, 90% poslovanja grupacije Siemens AG dalo je pozitivne rezultate održivosti za naše klijente. Pri tome vrijedi naglasiti činjenicu da će naši proizvodi prodani kupcima u fiskalnoj 2023. godini tijekom svog života izbjeći oko 190 milijuna metričkih tona emisija ekvivalenta CO2, što je značajno povećanje izbjegnutih emisija u odnosu na prethodnu godinu. Kombiniranjem stvarnog i digitalnog svijeta u industriji, infrastrukturi i transportu osnažujemo naše klijente u zelenoj transformaciji.

Kako bismo pomogli našim klijentima i partnerima da ubrzaju svoju transformaciju, prošle godine predstavili smo i Siemens Xcelerator, otvorenu digitalnu poslovnu platformu koja provodi digitalnu transformaciju lakše, brže i prilagodljivije za tvrtke svih veličina. Ključni element ove platforme je rastući ekosustav partnera. Naime, u Siemensu čvrsto vjerujemo da je utjecaj na održivost koju stvaramo snažniji kada svi partneri udruže svoje snage i rade na zajedničkom cilju. Prema tome, nastojimo osnažiti naše klijente da povećaju svoj utjecaj na održivost kako bismo riješili izazove kroz čitav lanac vrijednosti, objedinjujući tako znanja i iskustva u mnogim domenama i industrijama dobavljača, partnera i kupaca.

S time u skladu, razvili smo i platformu koji izvrsno oslikava moć takvog ekosustava. Riječ je o SiGREEN-u, alatu za praćenje emisija na platformi Siemens Xcelerator, koji omogućuje tvrtkama da se povežu sa svim svojim dobavljačima, prate i upravljaju ugljičnim otiskom duž opskrbnih lanaca i donose odluke temeljene na podacima za smanjenje ugljičnog otiska proizvoda.

Dodatno, naša je kompanija objavila izvještaj pod nazivom Infrastructure Transition Monitor 2023, svojevrsnu sveobuhvatnu sliku napretka tranzicije infrastrukture i trenutnih izazova povezanih s njom, a na temelju odgovora 1400 predstavnika višeg menadžmenta iz širokog spektra industrija. Ono što vrijedi istaknuti jest da, prema istraživanju u sklopu spomenutog izvještaja, više od 50% njih vjeruje da je dekarbonizacija konkurentska prednost, ali, s druge strane, manje od polovice njih vjeruje da njihova zemlja ima učinkovitu strategiju te da ćemo uspjeti postići ciljeve dekarbonizacije do 2030.

Spomenuli ste DEGREE okvir. Koji su ključni ciljevi definirani ovim strateškim okvirom iz 2021. godine i koje ciljeve ste si, u okviru toga, postavili za Siemens Hrvatsku?

DEGREE okvirom mi definiramo naš okoliš, društvo i upravljanje (ESG) i tu jasno gledamo na održivost iz svakog kuta. Sam naziv kratica je ključnih šest polja djelovanja: dekarbonizacija, etika, upravljanje, učinkovitost resursa, pravičnost i zapošljivost (Decarbonization, Ethics, Governance, Resource efficiency, Equity, and Employability).

Naši ciljevi do 2030. godine obuhvaćaju cjeline kojima će naše cjelokupno poslovanje biti u potpunosti ugljično neutralno (net zero). To se primjerice odnosi na rad u zgradama koje će biti takve. Energija koju ćemo koristiti na našim lokacijama biti će isključivo zelena, odnosno ona iz obnovljivih izvora, a svi proizvodi iz našeg portfelja imat će napredni Robust Eco Design i imati net zero utjecaj na okoliš. Također, u našem ćemo dobavljačkom lancu smanjiti emisiju štetnih plinova koji su povezani s našom kompanijom za 20%, a cilj do 2050. je da naš cijeli dobavljački lanac bude u potpunosti ugljično neutralan.

Lokalno primjenjujemo, u okvirima naših mogućnosti, sve zadane ciljeve DEGREE okvira, kako u odnosu prema našim kupcima i partnerima tako i interno. Potičemo među zaposlenicima inicijative za podizanje svijesti na temu održivosti i kontinuirano ih upoznajemo s odrednicama DEGREE-a. Na našoj lokaciji također tako stavljamo naglasak na efikasnost resursa – recikliranje, promoviranje plastic free location koncepta i slično. Upravo zbog toga preselit ćemo podružnicu u Hrvatskoj s adrese u Heinzelovoj na novu, u zgradu sagrađenu prema najvišim standardima održive gradnje koja će biti CO2 neutralna.

Dodatno, radimo na konceptu da naš vozni park 100 % sačinjavaju električni automobili, a u skladu s jednim od ciljeva u području zapošljivosti (employability) potičemo i kontinuirano učenje i dostizanje cilja od 23 sata digitalnog učenja po zaposleniku.

U Hrvatskoj ste pozicionirani kao vodeći isporučitelj proizvoda, rješenja i usluga za digitalizaciju, industrijsku automatizaciju i pogonsku tehniku te kao jedan od lidera u proizvodnji, prijenosu i distribuciji električne energije. Koje projekte temeljene na vašim rješenjima i realizirane u Hrvatskoj u prethodnih nekoliko godina možete posebno izdvojiti?

Više je provedenih projekata iza nas na koje smo ponosni, jednako kao i aktualnih na kojima radimo, a riječ je je o rješenjima iz oba naša poslovna područja prisutna u Hrvatskoj, Smart Infrastructure i Digital Industries.

U području pametne infrastrukture ostvarili smo značajne rezultate u područjima rješenja za obnovljive izvore energije, optimizaciju mreže, podatkovne centre i velike infrastrukturne projekte. Realizirali smo tako projekt napajanja jedne od najmodernijih tvornica za proizvodnju visokotehnoloških proizvoda, kroz sedam transformatorskih stanica, priključkom na srednjenaponsku elektroenergetsku mrežu. Tu smo instalirali i softver koji upravlja potrošnjom električne energije proizvedene iz solarne elektrane na krovu objekta i priključka iz mreže ostvarujući na taj način idealan balans između snage priključka na mrežu i snage dobivene iz obnovljivih izvora energije. Unutar tvornice ugrađen je također najmoderniji sustav automatske regulacije kvalitete zraka potrebne za tehnologiju čistih prostora i kontrolu klima uređaja.

U protekloj poslovnoj godini uspješno smo implementirali i u okviru Digital Industriesa nekoliko sustava za praćenje energetske učinkovitosti industrijskih postrojenja, a s ciljem optimizacije korištenja energenata. Time su naši klijenti značajno smanjili operativne troškove poslovanja uz jednaku ili veću efikasnost. To je dodatno utjecalo i na smanjenje emisija CO2 koje njihova kompanija generira. Iz područja pogonske tehnike pustili smo u rad nekoliko velikih pretvarača napona i frekvencije koji su uvelike pridonijeli smanjenju potrošnje električne energije i pritom produljili vijek trajanja elektromotora.

U vodnom smo gospodarstvu finalizirali softver za praćenje kvalitete pitke vode koji algoritam temelji na upotrebi umjetne inteligencije. Na ovome su projektu s nama surađivali i Institut Ruđer Bošković, Laboratorij za fizikalnu kemiju tragova i Laboratorij za akvakulturu i patologiju vodenih organizama pri Institutu za istraživanje mora i okoliša, zatim Zavod za elektroniku, mikroelektroniku, računalne i inteligentne sustave na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) te tvrtke Hach Lange d.o.o. i Messtechnik GmbH. To je idealan primjer kako objediniti široka znanja i iskustva za više ciljeve.

Također, opremili smo brojne vodovodne mreže našim uređajima za mjerenje i regulaciju čime smo doprinijeli uštedama i smanjenju gubitaka u vodnom gospodarstvu. Osim toga, sudjelujemo u izvedbi brojnih pročistača otpadnih voda gdje naša tehnologija omogućava suvremeni tretman otpadnih voda prije puštanja u okolinu. Puštamo u rad i sustav za kontinuirano mjerenje emisija dimnih plinova novog bloka elektrane koji će omogućiti transparentno izvještavanje nadležnih službi.

Svi ovi projekti imaju jedan ključan cilj, a to je pomoć našim kupcima, klijentima, svim ključnim akterima energetske industrije na putu održive i zelene transformacije.

U sektoru energetike, koji je obilježen i tranzicijom s centraliziranih na decentralizirane sustave, snažan naglasak u Siemensu stavljate na digitalizaciju. Pored toga, važan ste tržišni igrač u tehnološkim rješenjima za razvoj baterijskih spremnika. Možete li nam reći više o tome?

U energetskom svijetu koji se suočava s izazovom nultih emisija (net zero), mijenja se uloga operatora distribucijskih sustava i operatora prijenosnih sustava. Siemens ovdje prije svega nudi hardverska rješenja i digitalni portfelj, čime pružamo prilagodljiviju i pametniju mrežnu infrastrukturu koja povezuje potrošače, mreže i tržišta kako bi se osigurala pouzdana i fleksibilna opskrba energijom.

Postoji nekoliko glavnih područja s čijim se izazovima moramo suočiti kako bismo postigli spomenuti net zero. Jedno je uklanjanje fosilnih goriva i prelazak na obnovljive izvore energije, a upravo je Siemens dobavljač tehnologije za tvrtke koje proizvode obnovljivu energiju.

Drugo je područje energetska učinkovitost, gdje, također, imamo rješenja u vidu digitalnih platformi za podršku energetskoj tranziciji u industriji i infrastrukturi. Treća i iznimno važna tema je elektrifikacija. Vjerujemo da su potrebe za električnom mrežom ogromne, zbog čega moramo utrostručiti kapacitete u Europi do 2030. godine. Da bismo to uspjeli, moramo istovremeno i povećati kapacitete i bolje iskoristiti postojeće. I za to je tehnologija ključna poluga, posebice digitalizacija. Posljednjih 30-40 godina svjedočimo kontroliranom okruženju s centraliziranom energijom. Sada imamo sve više i više decentralizirane energije, što znači da su nam potrebne transparentnost i vidljivost o tim resursima i upravo je digitalizacija ona koja može pomoći da to postignemo. Ako uzmemo za primjer održavanje, zahvaljujući digitalizaciji sada ga možemo obavljati na daljinu, smanjujući tako putovanje do svojih mrežnih podstanica.

Mreže danas možemo i virtualizirati, na način da stvorimo digitalne blizance naše mreže i to omogućuje inženjerima da rade na virtualnoj osnovi prije dolaska fizički na mjesto rada. Sve to govori nam da bez digitalizacije nećemo postići željene rezultate brzog energetskog prijelaza.

Premda jedan dio portfelja pametne infrastrukture pripada zgradarstvu, odnosno tehnologijama za pametno upravljanje zgradama, ključna područja na koja stavljamo naglasak u Hrvatskoj jesu tehnologije koje transformiraju elektrifikaciju i mreže. Svojim proizvodima pomažemo proizvođačima iz obnovljivih izvora, industriji i infrastrukturnim korisnicima da upravljaju svojim cijelim energetskim mrežama, produže vrijeme neprekidnog rada i poboljšaju pouzdanost, korištenje imovine, energetsku učinkovitost i održivost, pazeći pritom na zahtjeve kibernetičke sigurnosti.

Baterijski spremnici rješenje su za širenje infrastrukture za punjenje električnih vozila uz smanjenje pritiska na elektroenergetske mreže. Tamo gdje su zahtjevi za velikim priključnim snagama nužni a nisu ekonomski ili tehnički isplativi, poput lokacija za brzo punjenje, u Siemensu primjerice možemo ponuditi rješenje kao što je sustav baterijskih spremnika SIESTORAGE NEO, kompaktno i skalabilno rješenje, koje se može prilagoditi kako bi zadovoljilo zahtjeve vlasnika imovine, kao i vanjska prostorna i regulatorna ograničenja. No, tu je riječ o samo djeliću našeg portfelja, budući da Siemens u području infrastrukture za punjenje u električnoj mobilnosti, kao i svemu ranije navedenom, nudi cjelovita rješenja, po mjeri svojih korisnika.

Vodite poslovanje Siemensa u tri zemlje, Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji. Uz pretpostavku postojanja „zajedničkog okvira“ definiranog globalnom strategijom kompanije, koje su specifičnosti tvrtke u Hrvatskoj, odnosno što izdvaja Siemens Hrvatska u odnosu na preostala dva tržišta?

Naravno da u sve tri zemlje pratimo ključne globalne ciljeve i strategiju kompanije, ali svaka je zemlja po sebi specifična i to uvijek treba imati na umu. Poslovanje tvrtke Siemens u Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji može varirati ovisno o mnogim čimbenicima, što prije svega uključuje tržišne uvjete, regulatorni okvir, infrastrukturu, tehnološku spremnost i druge faktore. Međutim, postoje neki opći trendovi i karakteristike koji su isti za sve tri zemlje.

Dok je u Sloveniji i Srbiji primjerice snažnija diskretna industrija poput automobilske, u Hrvatskoj je najsnažnija procesna industrija, poput proizvodnje hrane i pića, energenata, farmacije…

Za Hrvatsku je karakteristično da trenutno zbog EU fondova ima jako puno investicija u infrastrukturu, vode, otpadne vode, energetsku infrastrukturu i mreže, a jačaju se i ulaganja u e-mobilnost i kibernetičku sigurnost. Znamo, recimo, da je Europska unija donijela NIS2 direktivu, koja predstavlja važan korak prema jačanju kibernetičke sigurnosti. Hrvatska, kao članica, ima obvezu implementirati njezine odredbe u nacionalno zakonodavstvo, što znači da će se sektor kritične informacijske infrastrukture u Hrvatskoj morati prilagoditi novim zahtjevima i standardima. To je dakle za Hrvatsku dobra prilika, jer se na taj način jača suradnja među državama članicama, što omogućuje bržu razmjenu informacija o kibernetičkim prijetnjama i bolju koordinaciju u slučaju reakcije.

Nadalje, Siemens je poznat po svojim tehnološkim inovacijama, ali razina i brzina usvajanja tih inovacija može varirati ovisno o infrastrukturi, ulaganjima u istraživanje i razvoj i općenitoj tehnološkoj spremnosti države, a i tu imamo razlike u samome pristupu rukovodećih državnih tijela. Veseli me istaknuti da smo po tom pitanju razvili dobru suradnju s brojnim znanstveno-obrazovnim institucijama u Hrvatskoj te s njima radimo na projektima, događanjima i promociji tema iz STEM područja, kibernetičke sigurnosti i inovativnih rješenja.

Ključno za istaknuti je i lokalna radna snaga. U Hrvatskoj imamo i jak globalni inženjerski tim od šezdesetak ljudi u procesnoj industriji koji radi na međunarodnim projektima po cijelom svijetu, Global Engineering Center (GEC), te Istraživanje i razvoj (R&D), što nemamo ni u Srbiji ni u Sloveniji. Kad gledam sve tri zemlje, nisu jednake, svaka ima svoje specifičnosti, ali kompatibilne su i dio cjelokupne slike koju Siemens ima u većim zemljama. I sve tri imaju snažan potencijal za daljnji razvoj.

Nedavno ste predstavili industrijski metaverzum. O čemu je tu točno riječ i kako on odgovara na pitanje održivosti?

Tako je, početkom ove godine predstavili smo našim kupcima industrijski metaverzum koji smatramo našim velikim potencijalom za rješavanje problema u ”stvarnome” svijetu i stvaranje održivijih i učinkovitijih proizvodnih proizvoda i usluga u budućnosti. Riječ je o konceptu koji Siemens razvija u partnerstvu s NVIDIA-om i zahvaljujući kojemu je pokrenuo razvoj nove ere digitalnih blizanaca s omogućenom umjetnom inteligencijom – fotorealističnih, fizikalno utemeljenih digitalnih blizanaca koji će potaknuti učinkovitost i transformirati industrije podižući industrijsku automatizaciju na novu razinu.

Naša je vizija da će nam industrijski metaverzum dati mogućnost da povezujemo ‘’stvarni’’ i digitalni svijet, u kontekstu da gradimo tvornice, uredske zgrade, električne mreže, vlakove, gradove i njihovu infrastrukturu, stvarajući pritom digitalne blizance pomoću kojih prikupljamo podatke, optimiziramo proizvodnju, predviđamo ishod, poboljšavamo dizajn te sprječavamo moguće kvarove. Ono što je jedinstveno u industrijskom metaverzumu jest mogućnost zajedničkog virtualnog rada na stvarnim stvarima s bilo kojeg mjesta, bilo da se radi o projektiranju zgrada i električnih mreža ili servisiranju strojeva.

To je naša vizija i svakako primjer na kojemu ćemo temeljiti brojna lokalna rješenja u budućnosti, a koja usmjeravamo postizanju održivosti i štednji resursa.

U Siemensu je na razini top menadžmenta gotovo 27,7 % žena, a do 2025. godine cilj vam je doći na 30%. Da li vas je činjenica da ste žena na čelu tehnološke / inženjerske tvrtke koja ima jasnu strategiju osnaživanja žena potaknula da Siemens inicira izbor za Inženjerku godine, koji je proveden drugu godinu za redom?

Inspiracija je bila podjednako i profesionalne i osobne naravi. Naime, podjela na muška i ženska zanimanja predrasuda je s kojom se mnogi od nas još uvijek suočavaju u svakodnevnom životu. Kada sam došla na čelo Siemensa u Sloveniji, bila sam u to vrijeme jedna od rijetkih žena u „muškom svijetu“, posebice na rukovodećoj poziciji. Da se čitav taj mentalni sklop treba zaokrenuti jasno je već neko vrijeme, posebno kada uzmete u obzir da živimo u vremenima kad tehnologija vlada svijetom, a kod nas i dalje postoji mit da je inženjerstvo primarno muško zanimanje.

Projekt Inženjerke godine započeo je tako u Sloveniji, gdje smo u okviru inicijative „Bit ćemo inženjeri i inženjerke“ u jednom trenutku stavili veći fokus na promociju STEM profesija među mladim ženama. Logika je jednostavna: zašto bismo koristili samo polovicu kapaciteta talenata? Ujedno, istraživanja su pokazala da djevojkama trebaju uzori. Kad promatramo brojke, ocjene i medalje na natjecanjima te na istraživačkim kampovima, one nam ukazuju na jednake uspjehe učenica i učenika u fizici, matematici, kemiji i biologiji. Zašto bi se djevojke, odlučujući o izboru budućeg zanimanja, uputile u suprotnom smjeru, daleko od onoga za što su sposobne, što vole i za čim vlada velika potražnja u tvrtkama?

Zato smo ovu inicijativu potaknuli prošle godine i u Srbiji i Hrvatskoj. Ovdje je službeni organizator bila Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora (AHK), uz suorganizatora Mediade i nas kao inicijatora. Čitava je priča zaista dobro odjeknula u poslovnim krugovima, ali i među širom javnosti i u medijskom prostoru. Akademska je zajednica također objeručke prihvatila uključivanje u projekt, pa smo tako obuhvatili i brojne škole i fakultete.

Svjesni smo da je digitalizacija ključna za našu budućnost, i zato su nam apsolutno potrebni i svi ženski inženjerski talenti koje imamo. Zato potičemo žene na veću prisutnost u STEM-u, jer različiti timovi jamče veću efikasnost i kreativnost. I to je ono što ovim brojkama dokazuje i naša kompanija, jer svjesni smo da su raznoliki timovi uspješniji, kreativniji i inovativniji. Inače, istraživanja potvrđuju da su tvrtke s raznolikim rukovodstvom također i profitabilnije.

Izazov nedostatka inženjera je globalan, a mi možemo lokalno dati svoj doprinos dajući podršku ovakvim inicijativama i njegujući vrijednosti koje se njima promiču.

Na veliko zadovoljstvo XEnergyja prihvatili ste da budete članica njegova nedavno utemeljenog Međunarodnog savjetodavnog odbora. Za koje vrijednosti i ciljeve smatrate da su zajedničke vama osobno i tvrtki kojoj ste na čelu i XEnergyju i u kojem dijelu, u suradnji s ostalim uglednim članovima Odbora, mislite da, s obzirom na svoje dosadašnje iskustvo, možete dati najveći doprinos daljnjem djelovanju udruge?

Voditi se načelima održivog poslovanja, kako za kompaniju, tako i za čitavu našu poslovnu zajednicu, i zalagati se za afirmaciju žena u STEM područjima, moje su gorivo u svakodnevnom radu.

Energetska sfera od velike je važnosti za Hrvatsku i na ovom području ima veliki potencijal. Bitno je da prepoznamo da to može biti naša konkurentska prednost i u okviru Europe, ali moramo biti brži, kreativni i inovativni.

Tehnologija jest odgovor na aktualne izazove održivosti, no važni su prije svega ljudi. Važno je da razmišljamo o njihovoj stalnoj edukaciji, ne samo zaposlenika nego i nas menadžera, da validiramo njihova znanja i osnažujemo ih na njihovom profesionalnom putu. Tema kao što je cjeloživotno učenje postaje bitan imperativ za razvoj društva i mijenjaju se paradigme. Zbog toga je bitna i uključenost žena i korištenje čitavog bazena talenata koji pokazuje ogroman potencijal. S kvalitetnim i snažnim ljudima možemo raditi na kvalitetnim inovacijama, održivim rješenjima i postati konkurentni.

Bitna tema, koja mora biti u našem fokusu je i suradnja. Nitko ne može samostalno rješavati probleme koji su pred nama, pa je rad u ekosustavima jako bitan i donosi tu nužnu sinergiju.

A ženama povezivanje nije strano, pa mi se čini da tako možemo biti uzor cijeloj energetskoj zajednici u Hrvatskoj.

Kad vidim tko čini Međunarodni savjetodavni odbor, mogu samo reći da nas u budućnosti čeka kvalitetna i bogata suradnja, a ja joj se iskreno radujem.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)