Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine otišla u ruke 77-godišnje Claudie Goldin, profesorice s uglednog Harvarda, čije je uže područje znanstvenog interesa tržište rada. Rad za koji je nagrađena bavi se pitanjem razlike u primanjima između muškaraca i žena, a, u širem smislu, općenito položajem žena na tržištu rada. Ona je tek treća žena dobitnica u 55 godina, koliko se dodjeljuje Nobelova nagrada za ekonomiju, i prva koja je samostalno ponijela to priznanje.
U obrazloženju Švedske kraljevske akademije, u čijoj „nadležnosti“ je dodjela nagrada, naglašeno je da je rad, pružajući sveobuhvatan povijesni pregled primanja žena i učešća na tržištu rada, unaprijedio shvaćanje i njihovih rezultata na tržištu rada. „Globalno, oko 50% žena zaposleno je, u usporedbi s 80% muškaraca, ali žene zarađuju manje i manje je izgledno da dosegnu vodeće pozicije tijekom svoje karijere“, dodali su. Svojim istraživanjem profesorica Goldin opovrgnula je široko rasprostranjenu tezu da su žene plaćene manje zato što biraju slabije plaćene pozicije, odnosno čine dominantnu većinu u djelatnostima čiji je prosjek plaća niži.
Inače, istraživanja su pokazala da žene u prosjeku zarađuju 13% manje od svojih kolega koji obavljaju isti posao, a označavanje visine primanja poslovnom tajnom samo produbljuje taj jaz. Dodatno, zbog nižeg prosjeka plaća tijekom radnog vijeka, žene su izloženije i riziku od siromaštva, pa tako i energetskog siromaštva, te u starosti primaju, u prosjeku, gotovo 30% niže mirovine.
Autor: Branka Belamarić
