Virtualne elektrane predstavljaju jedan od ključnih elemenata energetske tranzicije u Hrvatskoj, nudeći pametno povezivanje različitih proizvođača, potrošača i spremnika energije u jednu dinamičnu mrežu. O razvoju ovog modela, njegovim izazovima i mogućnostima za domaće tržište, razgovaramo s Mladenom Šicelom, voditeljem Odjela ugovaranja u KOER-u, tvrtki koja je pionir hrvatske agregacije i tehnoloških rješenja za virtualne elektrane. Kroz njegovo iskustvo saznajemo kako virtualna elektrana mijenja način sudjelovanja na tržištu energije i kako hrvatske tvrtke već sada ostvaruju konkretne koristi zahvaljujući ovom modelu.
Kako biste ukratko objasnili koncept virtualne elektrane i koje su ključne prednosti ovog modela za hrvatsko tržište električne energije u odnosu na klasične elektrane?
Virtualna elektrana je softverski povezana mreža raznih energetskih resursa – potrošača, proizvođača i spremnika energije – koji se zajednički ponašaju kao jedna cjelina na tržištu električne energije. Ključna razlika u odnosu na klasične elektrane je što ne gradimo novu fizičku infrastrukturu, već povezujemo postojeće kapacitete i njihovu fleksibilnost koristimo za pružanje pomoćnih usluga elektroenergetskom sustavu, kao što su uravnoteženje proizvodnje i potrošnje, regulacija frekvencije i ublažavanje mrežnih zagušenja.
Jedan od najvažnijih elemenata virtualne elektrane je upravljanje potrošnjom (demand response) – gdje krajnji korisnici, bilo industrija ili komercijalni objekti, privremeno smanjuju ili povećavaju svoju potrošnju u stvarnom vremenu kako bi pridonijeli ravnoteži sustava i ostvarili dodatne prihode. Time potrošač postaje aktivan sudionik tržišta, a ne samo pasivni kupac energije. Naravno, jednako tako u radu virtualne elektrane učestvuju i proizvođači električne energije – biomasa, bioplin, solari, vjetar – koji zajedno sa spremnicima energije (baterijskim sustavima) tvore fleksibilnu i raspoloživu energetsku mrežu.
Za hrvatsko tržište to znači puno, ne samo smanjenje potrebe za novim proizvodnim kapacitetima, nego i bržu reakciju na promjene u potrošnji, stabilniji rad mreže, bolju integraciju obnovljivih izvora i veću uključenost krajnjih korisnika u tržišne mehanizme. Ukratko, radi se o pametnijem, bržem i održivijem pristupu upravljanju energijom koji odgovara ciljevima energetske tranzicije i osnažuje lokalne resurse.
KOER je prvi hrvatski agregator i tehnološka tvrtka koja je razvila hardversku i softversku infrastrukturu za virtualne elektrane. Kakvo je trenutno stanje razvoja virtualnih elektrana u Hrvatskoj i koliki je interes domaćih tvrtki i kućanstava za uključivanje u ovakve projekte?
Virtualne elektrane su i dalje relativno novi koncept na hrvatskom tržištu, no interes ubrzano raste – osobito među industrijskim korisnicima koji su svjesni potencijala koji fleksibilno upravljanje procesima ima u pogledu smanjenja troškova i stvaranja dodatne vrijednosti. Radi se o transformaciji načina na koji poduzeća promišljaju o energiji – iz pasivne stavke u bilanci u aktivnu tržišnu priliku.
Kako bismo mogli pouzdano upravljati radom virtualne elektrane, razvili smo vlastitu cloud platformu putem koje u stvarnom vremenu pratimo i optimiziramo ključne energetske parametre kod naših partnera. Operativnu kontrolu osigurava naš Nadzorno-operativni centar, koji radi 24/7 i neprekidno nadzire sve povezane lokacije. Uz to, naš integracijski tim razvija i sklapa specijaliziranu hardversku opremu, koju potom ugrađujemo kod korisnika, osiguravajući potpunu tehničku funkcionalnost i sigurnost sustava na terenu.
Industrija koja je prepoznala vlastitu fleksibilnost i aktivno prati cijene električne energije na satnoj razini, primjerice putem CROPEX-a, ostvaruje konkretne uštede tako da povećava potrošnju u satima kada je cijena energije niska, a smanjuje kada je visoka. Takav pristup ne zahtijeva nužno promjene u proizvodnim ciklusima, već optimizaciju kroz pametno prebacivanje procesa, npr. hlađenja, grijanja i sličnih funkcija, u energetski povoljne sate.
Kućanstva zasad ne sudjeluju, uglavnom zbog tehničkih izazova i činjenice da regulatorni okvir još ne prepoznaje kućanstvo kao aktivnog tržišnog sudionika. Međutim, kako se razvijaju mikromreže, modeli dijeljenja energije i prosumerski sustavi, očekujemo i njihov veći angažman, osobito tamo gdje postoji solarna proizvodnja i spremnici energije.
Kao prvi agregator na tržištu, KOER je preuzeo pionirsku ulogu, i u razvoju tehnologije i u edukaciji tržišta. Uložili smo značajna sredstva u razvoj vlastite hardversko-softverske infrastrukture koja može odgovoriti na lokalne izazove i integrirati raznolike korisnike. Danas imamo stabilnu bazu korisnika, stvarne rezultate i vrlo jasan signal s tržišta da virtualna elektrana u Hrvatskoj više nije eksperiment, nego konkretan alat za povećanje učinkovitosti i otpornosti energetskog sustava.
Tko su vaši glavni klijenti i partneri u Hrvatskoj te na koji način sudjeluju u radu virtualne elektrane? Možete li navesti konkretne primjere?
Naši klijenti i partneri dolaze iz različitih dijelova energetskog ekosustava. S jedne strane imamo potrošače – industrijska postrojenja, logističke centre i druge objekte s visokom razinom električne potrošnje koji imaju tehničku mogućnost fleksibilnog upravljanja. S druge strane, tu su proizvođači energije, solarne i vjetroelektrane, bioplinske jedinice, pogoni na biomasu, čiji proizvodni profili zahtijevaju pametno upravljanje zbog varijabilnosti resursa. I na kraju, sve značajniju ulogu igraju spremnici energije, baterijski sustavi koji mogu gotovo trenutačno reagirati na potrebe sustava i pružiti niz sofisticiranih usluga.
Sudjelovanje u virtualnoj elektrani znači da, kad elektroenergetski sustav zatreba pomoć, bilo zbog viška ili manjka energije, naš sustav u minimalnom vremenu može smanjiti ili povećati potrošnju ili proizvodnju određenih sudionika, bez utjecaja na njihove osnovne procese. Sve to događa se automatski, putem naprednih algoritama i komunikacije s uređajima na terenu.
Jedan od konkretnih primjera su tvrtke iz procesne industrije koje su implementirale naš sustav i sad aktivno sudjeluju na tržištu usluga uravnoteženja. Također, surađujemo s razvojnim partnerima koji grade solarne elektrane i baterije, s kojima razvijamo napredne modele dugoročnog otkupa energije (vPPA) i balansiranja proizvodnje.
Posebno važno u novije vrijeme postaje i pitanje viškova energije u mreži. Zbog velikog broja projekata OIE, sve češće se događa da tržišna cijena električne energije padne na nulu ili čak u minus. Klijenti koji mogu tada povećati potrošnju – primjerice uključiti sustave hlađenja, puniti baterije ili aktivirati procese – zapravo dobivaju plaćeno da troše struju. Takvi modeli su već u praksi i pokazuju koliko virtualna elektrana može postati sofisticiran alat tržišne arbitraže.
Koje su glavne prepreke ili izazovi s kojima se susrećete u razvoju i širenju poslovanja – tehnički, regulatorni ili tržišni?
Razvoj virtualnih elektrana i pozicioniranje agregatora na tržištu sa sobom nose niz izazova koji se istovremeno odvijaju na tehničkoj, regulatornoj i tržišnoj razini i često su međusobno povezani. Kao kompanija u prvoj liniji tog razvoja, KOER se svakodnevno bavi “spajanjem nespojivog” i to je dio onoga što nas čini inovatorima.
Na tehničkoj razini, jedan od najkompleksnijih izazova je integracija različitih sustava. Naši korisnici imaju vrlo raznoliku opremu, razine automatizacije i pristup energetskoj strategiji. Potrebno je razviti rješenja koja su dovoljno robusna da zadovolje najzahtjevnije korisnike, ali i dovoljno fleksibilna da funkcioniraju u manje standardiziranim okruženjima. Tu značajno ulažemo u razvoj našeg softverskog sustava, komunikacijskih protokola, sigurnosnih protokola i modela za real-time odlučivanje. Niti jedno rješenje nije “copy-paste”, svaka integracija je prilika za novo znanje i optimizaciju.
S regulatorne strane, Hrvatska još uvijek nije usvojila sve mehanizme europskog energetskog paketa koji prepoznaje ulogu agregatora, fleksibilnosti i aktivnih korisnika.
Na tržišnoj razini, još uvijek je prisutna skepsa prema konceptu fleksibilnosti. Mnogi korisnici doživljavaju “gasiti trošila” ili “mijenjati ritam rada” kao prijetnju operativnoj stabilnosti, iako je stvarnost upravo suprotna. Naš zadatak je pokazati da se fleksibilnost može kontrolirati, mjeriti i monetizirati i da ona nije smetnja, već alat optimizacije. Tu se vraćamo na edukaciju, korisnika, ali i institucija, jer bez povjerenja i znanja inovacija teško može zaživjeti.
U konačnici, svi ti izazovi nisu prepreke nego polja djelovanja. Upravo zbog njih KOER razvija vlastitu ekspertizu i pozicionira se kao pouzdan partner u tranziciji prema novom, decentraliziranom i pametnom energetskom sustavu.
Kakva je perspektiva daljnjeg razvoja virtualnih elektrana i agregatora u Hrvatskoj, osobito u kontekstu energetske tranzicije i povećanja udjela obnovljivih izvora energije?
Perspektiva je vrlo jasna i snažno pozitivna – uloga agregatora i virtualnih elektrana raste proporcionalno s udjelom obnovljivih izvora energije u elektroenergetskom miksu. Kako se sustav sve više oslanja na varijabilne izvore poput sunca i vjetra, raste i potreba za fleksibilnošću u potrošnji i skladištenju. Klasične metode uravnoteženja više nisu dovoljne, ni tehnički ni ekonomski, a upravo tu dolazimo mi, kao tehnološki posrednici koji spajaju mrežne potrebe i korisničke kapacitete.
U Hrvatskoj očekujemo da će sljedećih nekoliko godina donijeti ozbiljnu institucionalnu podršku modelu agregacije, bilo kroz nacionalne strategije, bilo kroz EU fondove i zakonodavni okvir koji će jasno prepoznati agregatora kao tržišnog sudionika. To će omogućiti širu primjenu virtualnih elektrana, ali i potaknuti razvoj novih poslovnih modela poput mikromreža u poslovnim zonama, pametnih zajednica, pa i peer-to-peer trgovine energijom.
Također, virtualne elektrane sve više postaju alat za lokalnu otpornost. Primjerice, u slučaju mrežnih poremećaja ili ekstremnih vremenskih uvjeta, distribuirani sustavi koji se mogu autonomno ponašati značajno doprinose stabilnosti. Ta dimenzija postaje posebno važna u kontekstu klimatskih promjena i rastuće nesigurnosti u energetskim opskrbnim lancima.
Dugoročno, agregator više neće biti “nišna uloga”, već standardni infrastrukturni element svakog modernog energetskog sustava.
Koja je pozicija agregatora kad je riječ o PPA ugovorima?
Agregator ima vrlo relevantnu ulogu u PPA modelima – osobito kad govorimo o naprednijim oblicima poput virtualnih PPA ugovora (vPPA), gdje se ne radi o fizičkoj isporuci energije, već o financijskom i bilanci povezanom odnosu između proizvođača i potrošača.
Naime, PPA ugovori su postali glavni alat za dekarbonizaciju portfelja kod velikih kupaca energije. Međutim, izazov leži u usklađivanju stvarne potrošnje s proizvodnim profilom obnovljivog izvora, odnosno poklapanju krivulja proizodnje i krivulja potrošnje. Ovdje agregator preuzima ključnu ulogu – integrira, bilježi i balansira razlike između ugovorene i stvarne isporuke, koristi softver za prognoziranje i optimizaciju i omogućuje korisnicima da sudjeluju na tržištu fleksibilnosti bez dodatnog operativnog opterećenja. Potrošači koji imaju fleksibilnost i mogu upravljati svojom potrošnjom energije u mogućnosti su još bolje poklopiti krivulje potrošnje i proizvodnje.
U našem slučaju, radimo s partnerima koji razvijaju solarne i vjetroelektrane te istovremeno i s velikim potrošačima koji žele preći na zelenu energiju, ali i zadržati tržišnu agilnost. Kroz naš sustav omogućujemo precizno mjerenje odstupanja, izračun neto učinaka i automatiziranu kompenzaciju preko CROPEX-a.
Osim tehničke funkcije, agregator ima i edukativnu i savjetodavnu ulogu. Pomaže korisnicima razumjeti rizike i koristi PPA aranžmana, integrirati ih u svoju strategiju nabave energije i dugoročno planirati zelenu tranziciju.
Možete li podijeliti konkretne poslovne rezultate KOER-a: koliko je korisnika trenutno povezano, koliko je puta virtualna elektrana bila aktivirana tijekom prošle godine i kakvi su financijski efekti za vaše klijente?
Trenutno upravljamo virtualnom elektranom s više od 100 MW fleksibilnih kapaciteta, raspoređenih na više od 50 industrijskih i komercijalnih objekata diljem Hrvatske. U protekloj godini aktivirali smo sustav više od 90 puta, što znači da je gotovo svaki četvrti dan naš portfelj sudjelovao u uravnoteženju elektroenergetskog sustava, često unutar sekundi od zahtjeva operatora sustava.
Naši klijenti, ovisno o profilu potrošnje / proizvodnje i vrsti fleksibilnosti koju mogu ponuditi, ostvaruju financijske učinke koji variraju, ali u prosjeku iznose 5–15% dodatnih prihoda u odnosu na dosadašnji model fiksne potrošnje. U slučajevima gdje su implementirane dodatne optimizacije, poput dinamičkog upravljanja potrošnjom u odnosu na satne cijene, uštede dosežu i 20%.
Važno je napomenuti da svi ti učinci dolaze bez negativnog utjecaja na osnovno poslovanje korisnika. Sustavi su dizajnirani tako da se automatizirano prilagođavaju unutar zadanih tehničkih granica, a korisnici u svakom trenutku imaju potpunu kontrolu.
Kakva je perspektiva rasta poslovnih rezultata KOER-a u budućnosti?
Naša poslovna strategija temelji se na snažnom organskom rastu, tehnološkoj izvrsnosti i regionalnoj ekspanziji. Cilj nam je do kraja 2025. značajno povećati portfelj i dostići 150 MW aktivne fleksibilnosti, čime bismo postali jedan od najvećih agregatora u regiji.
Velika očekivanja polažemo u baterijske sustave, čija budućnost u Hrvatskoj tek dolazi.
Paralelno razvijamo naš softverski sustav, uključujući napredne AI module za predikciju potrošnje i proizvodnje, kao i novo sučelje za korisnike koje će omogućiti još bolju vidljivost i upravljanje. Planiramo i lansiranje platforme za digitalne energetske usluge (Energy-as-a-Service), koja će objediniti upravljanje fleksibilnošću, potrošnjom, PPA-ima i optimizacijom tarife.
Također, gledamo širu sliku i pozicioniramo se kao partner gradovima i regijama u razvoju pametnih mreža i energetski neovisnih zona. Vjerujemo da će upravo lokalna rješenja – podržana centraliziranim znanjem – biti ključ energetske transformacije Europe.
U smislu tima i kompetencija, ulažemo značajno u razvoj zaposlenika, uključivanje mladih stručnjaka i međusektorsku suradnju jer samo tako možemo odgovoriti na dinamične zahtjeve tržišta koje se brzo mijenja.
Već dvije godine KOER je korporativni član XEnergyja, a vašoj kolegici Martini Kufrin na svečanosti dodjele nagrade XENA- žena godine u energetici dodijeljeno je priznanje “Tehnička i operativna izvrsnost” za operativno vođenje nadzornog centra vaše virtualne elektrane. Je li Martina dokaz da KOER u praksi živi misiju XEnergyja o promicanju uloge žena u energetskoj tranziciji?
Martina je više od dokaza, ona je simbol onoga što KOER predstavlja: stručnost, predanost i odgovornost, pretočeni u konkretne rezultate. Njezin rad u našem nadzornom centru daleko nadilazi rutinske zadatke. Riječ je o operativnom vođenju sustava koji u realnom vremenu odlučuje o uključivanju ili isključivanju velikih energetskih kapaciteta, u skladu s tržišnim signalima i tehničkim ograničenjima.
Uloga žene u takvom kontekstu nije samo važna, ona razbija stereotipe, inspirira druge i pokazuje da energetska tranzicija nije samo tehnološka, već i kulturna promjena. Upravo zato suradnja s XEnergyjem za nas nije forma, već sadržaj, istinska prilika da gradimo vidljivost i podršku ženama koje oblikuju budućnost sektora.
U KOER-u svjesno njegujemo kulturu ravnopravnosti i inkluzije. Ne zato što to piše u pravilnicima, nego zato što smo kroz praksu vidjeli da raznolikost donosi bolja rješenja. I zato ćemo i dalje ulagati u razvoj svih talenata, bez obzira na spol, jer jedino tako možemo biti lider, ne samo na tržištu, nego i u vrijednostima koje kao kompanija živimo.
Pripremila: Branka Belamarić
Foto: KOER
