Krajem 2021. ENNA Grupa odlučila se ulagati u projekte iskorištavanja geotermalne energije kroz društvo ENNA Geo te trenutno razvija projekte dviju geotermalnih elektrana: Zagocha i Babina Greda, koji su kompleksni, rizični, skupi i neisplativi bez sustava poticanja, ali izuzetno važni za buduću energetsku neovisnost RH, kao i za razvoj lokalne zajednice. O tijeku projekata, tehničkim i birokratskim izazovima u njihovu razvoju te perspektivama geotermalne energije, razgovarali smo s direktoricom tvrtke ENNA GEO Ivanom Meašić.
Kroz društvo ENNA Geo, kojem ste na čelu, ENNA grupa trenutno razvija projekte izgradnje dviju geotermalnih elektrana (GTE), Zagocha kod Slatine i Babina Greda. Koji su najveći birokratski i regulatorni izazovi s kojima ste se susreli u dosadašnjem razvoju projekata i koje bi promjene u zakonodavnom okviru najviše ubrzale realizaciju takvih projekata?
Prije svega, treba reći da je naš projekt geotermalne elektrane Zagocha kod Slatine najrazvijeniji projekt izgradnje geotermalne elektrane u Hrvatskoj, tako da imamo jako puno iskustva ne samo s probijanjem kroz stijene, nego i domaću birokraciju. Sektor geoterme je specifičan jer je reguliran s više zakona, Zakonom o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, Zakonom o tržištu električne energije i Zakonom o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji. To sve znači da imate više pravila koja zahtijevaju usklađivanje više javnopravnih tijela, a to sve znači da postupci traju dulje. Uz to, za razliku od drugih tehnologija obnovljivih izvor energije, za geotermalne projekte energetsko odobrenje nije prvi korak u razvoju. Da biste krenuli u projekt geotermalne elektrane morate se javiti na natječaj za dodjelu istražnog polja, a proces od ishođenja dozvole za istraživanje do istražnog bušenja može trajati više od 18 mjeseci. Investitori u procesu nadmetanja nude određeni program radova, koji u istražnoj fazi u trajanju pet godina trebaju ispuniti. Taj program najčešće uključuje određeno geološko de-riskiranje projekta provođenjem raznih geofizičkih mjerenja, kojima se, jednostavno rečeno, proučavaju podzemne strukture nakon čega slijedi izrada istražne bušotine, jedne ili više njih. Ono što karakterizira sam taj proces jest prije svega prolazak kroz brojne administrativne procedure koje kod nas, unatoč dobrom zakonskom okviru, često traju predugo. Od ishođenja rješenja za Ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, preko ishođenja lokacijskih dozvola te dozvola za snimanje seizmičkih mjerenja, idejnog projekta razrade i eksploatacije te projekata bušotina, često taj period uzme i više od dvije godine. Najveće prepreke su trenutno dugotrajne procedure okolišnog odobravanja, prostornog planiranja i rješavanja imovinsko-pravnih odnosa. Svojevrsni je paradoks da je za razvoj projekata obnovljivih izvora najduža procedura vezana za zaštitu okoliša, a „obnovljivce“ razvijamo da bismo zaštitili baš okoliš.
Razvoj projekata poput vaših kapitalno je intenzivan i dugotrajan te uključuju geološke, tehničke i financijske rizike. Možete li povući paralelu s projektima drugih obnovljivih izvora energije kako bi približili njihovu kompleksnost, ali i prednosti?
Dovoljno je reći da dubina naših geotermalnih ležišta varira između 3800 do 5000 metara kako biste shvatili koliko je to kompleksno i rizično, u usporedbi recimo sa solarima i vjetroelektranama. U odnosu na druge tehnologije OIE koje su praktički bez rizika, kod geotermi uvijek je prisutan geološki rizik kao i tehnički rizik izrade bušotina. Geotermalne bušotine su značajno većeg promjera u odnosu na naftne ili plinske, a to znači da je izraženija nestabilnost stijena u podzemlju, odnosno veći rizik od urušavanja. Cijena jedne bušotine je u prosjeku od 10 do 15 milijuna eura, njezina izrada traje između 80 i 120 dana, a za jednu elektranu je obično potrebno imati četiri ili više bušotina. Prevedeno u eure, cijena realizacije geotermalne elektrane po MW-u priključne snage je oko 8,1 milijuna eura, dok je za solare cijena po MW oko pola milijuna eura, a za vjetroelektrane 1,3 milijuna eura. Međutim ovdje uspoređujemo kruške i jabuke. Cijenu geoterme po MW-u priključne snage trebamo uspoređivati sa kombinacijom solara i baterije te u toj usporedbi geoterme nisu skuplje. Nadalje, geotermalne elektrane nose niz prednosti u odnosu na druge projekte OIE. Za početak, donose stalno dostupnu energiju. Sunce ne sija stalno, po noći solari ne rade, isto tako vjetroelektrane ovise o vjetru koji ne puše uvijek. A geotermalna elektrana proizvodi električnu energiju praktički 24 sata, 365 dana u godini, bez obzira na vremenske uvjete i doba godine. Posebne su jer imaju veliku fleksibilnost, odnosno mogu u real timeu spuštati ili dizati proizvodnju električne energije sa 100 posto na 30 posto kapaciteta, ovisno o potrebama elektroenergetskog sustava. To ih čini idealnim za uravnoteženje elektroenergetskog sustava na koji je priključeno sve više nestabilnih obnovljivih izvora energije čija proizvodnja ovisi o vremenskim uvjetima. Nadalje, okolišno su najprihvatljivije jer nema problema sa kasnijim zbrinjavanjem otpada, naš sustav rada elektrane baziran je na načelu ORC (Organic Rankine Cycle) termodinamičkog zatvorenog kružnog procesa, u kojem se geotermalna vodi koristi za zagrijavanje radnog medija te se nakon toga ponovno utiskuje u bušotinu, gdje se zagrijava i opet vraća i na taj način kruži u zatvorenom sustavu što znači da gotovo i nema emisija CO2. Još jedna njihova prednost je i što geotermalna elektrana zauzima najmanju površinu u odnosu na priključnu snagu, 8 puta manju površinu nego solari ili tri i pol puta manju nego vjetroelektrane iste priključne snage. Radni vijek geotermalnih elektrana iznosi preko 40 godina, a uz pravilno održavanje površinske i podzemne infrastrukture te kvalitetan model geotermalnog ležišta, vjerujemo kako je moguće i premašiti te brojke. I ono najvažnije, strateški su izuzetno bitne jer vam omogućavaju da u svojoj zemlji, iz stalno dostupnog vlastitog resursa bez fosilnih goriva imate konstantnu proizvodnju električne energije, što je u trenutnom geopolitičkom kontekstu neprocjenjivo s obzirom da je Hrvatska neto uvoznik električne energije.
Kao što ste već spomenuli, projekt GTE Zagocha, priključne snage 20 MW, najrazvijeniji je projekt geotermalne elektrane u Hrvatskoj. U kojoj je trenutno fazi i što je još potrebno da bi se dostigao planirani početak rada 2028.-2029. godine?
Jako sam ponosna na taj projekt i na naš tim koji ga razvija. Ukupno u ENNA Geo timu je osam zaposlenih koji koordinirano surađuju na oba naša projekta: tu je nekoliko inženjera naftnog rudarstva, geologa, inženjeri strojarstva i građevine. Kada govorimo o projektu Zagocha, planirana elektrana bi trebala godišnje proizvoditi više od 130.000 MWh električne energije, što je dovoljno, primjerice, za opskrbu više od 42.000 kućanstava. Kada je riječ o radovima, u ožujku ove godine na eksploatacijskom polju „Slatina 2“, 15 kilometara udaljenom od grada Slatine, završena je izrada bušotine na dubini od 4582 metra što je ujedno i najdublja geotermalna bušotina u Hrvatskoj. Provedeno je inicijalno proizvodno testiranje čime je potvrđen veliki geotermalni potencijal tog eksploatacijskog polja. Pronađena je geotermalna voda pogodna za proizvodnju električne energije, uz temperaturu na dnu bušotine od 202 stupnja. U kolovozu je provedeno i tzv. “rigless” proizvodno testiranje na bušotini Podravska Slatina GT-6beta (PSGT-6beta). Mjerenjem uvjeta tlaka i temperature u bušotini izmjerena je maksimalna temperatura od 211 Celzijevih stupnjeva na dnu bušotine, dok je temperatura geotermalne vode na površini iznosila 180 Celzijevih stupnjeva. Prema projektnom zadatku, predstoji nam raspisivanje natječaja za izgradnju geotermalne elektrane koji uključuje i samo „srce“ postrojenja te raspisivanje natječaja za izgradnju transformatorske stanice, no sve to odgađamo dok Ugovor o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom ne bude sklopljen. To de facto znači da je naš projekt izgradnje GTE Zagocha trenutno zaustavljen.
Krajem kolovoza u projektu GTE Babina Greda (15 MW) započelo je bušenje. Koji je trenutni status ovog projekta i što možemo očekivati u sljedećim fazama?
Na istražnom polju geotermalne vode u Babinoj Gredi u kolovozu je započela izrada istražne bušotine. Na polju Babina Greda 1 smo potvrdili geotermalni potencijal ležišta, a na istražnom prostoru Babina Greda 2 smo vrlo blizu potvrđivanja geotermalnog potencijala. Iznimno smo zadovoljni jer nismo imali problema prilikom bušenja koji se mogu očekivati tako da je bušenje trajalo 20-ak dana kraće od očekivana 92 dana. To je značajno za nas kao investitore, jer primjerice, pogon postrojenja za bušenje košta između 50 i 60 tisuća eura dnevno. Pa računajte uštedu kroz 20-ak dana. Do sad je u razvoj projekta u Babinoj Gredi uloženo nešto više od 10 milijuna eura, što predstavlja manje od 10% od ukupnog očekivanog ulaganja u projekt izgradnje GTE Babina Greda. Nakon završetka faze s upotrebom bušaćeg postrojenja, ići ćemo u ispitivanje bušotine. Tad ćemo potvrditi temperaturu i protok, ali svi dosadašnji nalazi analize stijena ukazuju da ćemo naći vodu temperature oko 175 stupnjeva i protok od oko 110 litara u sekundi. Nakon potvrđivanja geotermalnog potencijala na istražnom prostoru Babina Greda 2čeka nas izrada projektne dokumentacije, ishođenje dozvole za iskorištavanje geotermalnih voda, ishođenje energetskog odobrenja, projektiranje elektrane, razvoj plana razrade i eksploatacije polja, i još cijeli niz radnji koje prethode izradi ostalih bušotina i izgradnji elektrane. No, i dalje je upitna budućnost projekta, jer jednostavno nedostaju kvote i poticaji za razvoj geotermalnih projekata.
Možete li nam približiti okvirnu visinu ulaganja potrebnih za razvoj geotermalnih postrojenja poput Zagoche i Babine Grede i da li je bez skorog raspisivanja javnog poziva za dodjelu tržišne premije uopće moguće planirati povrat investicije u nekom investicijski prihvatljivom vremenskom roku?
Riječ je o kapitalno intenzivnim projektima. Ukupni troškovi su oko 160 milijuna eura za GTE Zagocha i oko 120 milijuna za GTE Babina Greda, a obje geotermalne elektrane će zahtijevati daljnja ulaganja u održavanje same elektrane, površinskih uređaja i cjevovoda, te redovito održavanje bušotina. Ono što je specifično za geotermu, s obzirom na geološke rizike, u istražnoj fazi nemoguće je privući financiranje banaka. To nije posebno samo za Hrvatsku, stoga i druge zemlje imaju programe subvencioniranja projekata, najčešće kroz zajamčenu otkupnu cijenu kroz određeni period. Njemačka sufinancira geotermalne elektrane na razdoblje od 20 godina sa zajamčenom cijenom od 252 eura po MWh, dok Italija daje zajamčenu cijenu od 200 eura po MWh na 25 godina. Zašto? Zato što su svjesni koristi koje im donosi geotermalna elektrana kao stalno dostupan obnovljivi izvor energije. U Hrvatskoj imamo na snazi premijski model koji je dobar i gdje se investitorima na period od 12 godina jamči referentna cijena, odnosno pokriva razlika u odnosu na tržišnu cijenu što je usklađeno i s EU pravilima o državnim potporama. No, HROTE (Hrvatski operator tržišta energije.) već tri godine nije raspisao natječaj za dodjelu tržišne premije za geotermalnu tehnologiju, a naš projekt Zagocha bio je spreman aplicirati na javni natječaj za dodjelu tržišne premije još od studenog 2023.. Svako odgađanje poziva, odgađa i realizaciju projekta, odnosno naručivanje opreme za elektranu. Hrvatska vlada je u ožujku ove godine donijela revidirani Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan RH za razdoblje od 2021. do 2030. (NECP), prema koje će u Hrvatskoj do 2030. biti izgrađene geotermalne elektrane očekivane snage 68 MW. No, moram priznati da sam zabrinuta da u Hrvatskoj do 2030. godine na elektroenergetski sustav neće biti priključena niti jedna geotermalna elektrana, ako HROTE uskoro ne raspiše poziv za dodjelu premije.
Kako vaši projekti mogu utjecati na gospodarski i energetski razvoj lokalne zajednice u Slatini i Babinoj Gredi?
Geotermalni izvori u Hrvatskoj, pa tako i naši projekti, smješteni su na kontinentalnom dijelu Hrvatske, a znamo jako dobro da je riječ o područjima u kojima su izraženi demografski problemi. U tom smislu naši projekti donose nova ulaganja i radna mjesta. Više od 60 posto iznosa ukupne investicije u izgradnju GTE ostaje u Hrvatskoj, dakle tu govorimo o izradi bušotina, građevinskim radovima, administraciji i projektiranju. Za lokalne sredine je bitno istaknuti da geotermalne elektrane najviše od svih obnovljivih izvora vraćaju lokalnoj zajednici jer su investitori, prema ugovoru o eksploataciji, dužni dio ukupnih prihoda vratiti općini i županiji. Konkretno, za projekt Zagocha, uz cijenu koja je bila na zadnjem natječaju HROTE-a, uvećana za inflaciju, općina Čađavica bi dobila svake godine idućih 12 godina 650 tisuća eura, županija polovicu toga iznosa i država 650 tisuća eura, što naravno ovisi o dodijeljenoj tržišnoj premiji. Uz to, otvaramo 15-ak radnih mjesta različitih profila u elektrani. Dakle, to nisu ljudi koji će povremeno doći i obići postrojenje, već su stalno zaposleni. Sve to pokreće ekonomiju tih krajeva, otvaraju se i prateće usluge. Dodatni benefit je i mogućnost iskorištavanja tzv. „otpadne“ toplinske energije u industrijskim pogonima, za stakleničku proizvodnju voća i povrća, grijanje, sušare i slično.
Članica ste Savjetodavnog odbora XEnergyja, a ENNA Grupa odnedavno korporativni član. Što smatrate najvažnijim doprinosom udruge u dosadašnjem radu, kako vidite njezin razvoj u budućnosti i koje su vrijednosti koje povezuju ENNA Grupu i XEnergy?
XEnergy je u kratkom vremenu izgradio iznimno vrijednu platformu koja povezuje stručnjake, kompanije i institucije s istim ciljem, ubrzanjem energetske tranzicije kroz dijalog, inovacije i zajedničko djelovanje. Smatram da je najveći doprinos udruge upravo u tome što uspješno stvara most između akademske zajednice, gospodarstva i javnog sektora te potiče konkretne projekte i inicijative koji donose stvarne promjene. U budućnosti vidim XEnergy kao mjesto koje okuplja lidere i stručnjake spremne dijeliti znanje i zajednički oblikovati održivu budućnost. Vrijednosti koje povezuju ENNA grupu i XEnergy su odgovornost, inovativnost i usmjerenost na dugoročno održiv razvoj. U ENNA grupi vjerujemo da se napredak u energetici može postići integracijom naprednih tehnologija i održivih praksi, ali i suradnjom, otvorenošću i spremnošću na promjene, upravo onime što i XEnergy svakodnevno promiče. I zato smo ponosni što ove godine zajedno provodimo Internship program za studentice kojima nudimo mogućnost stručne prakse na našim energetskim projektima koji zaista mijenjaju sliku Hrvatske.
Pripremila: Branka Belamarić
Fotografije: ENNA Grupa
