Tvrtka VSB Holding iz Dresdena već tri desetljeća jedan je od predvodika europske tranzicije prema obnovljivim izvorima energije, a od lani posluje pod okriljem globalnog diva TotalEnergies. S druge strane, na domaćem terenu, investitori se suočavaju s ozbiljnim regulatornim kočnicama i višegodišnjim administrativnim zastojima. Ante Renić, direktor tvrtke VSB Hrvatska, koja posluje od 2019. godine, otvoreno govori o projektima vjetra i sunca koje pripremaju u uredima u Zagrebu i Splitu, ali i o “uskim grlima” realizaciji projekata.
Možete li nam reći nešto više o povijesti matične kompanije VSB iz Dresdena? U koliko zemalja trenutno poslujete i koliko MW instalirane snage imate u svom portfelju?
VSB Holding djeluje već skoro trideset godina i jedan je od pionira razvoja projekata vjetroelektrana u Njemačkoj. Počeo je kao mala tvrtka u vlasništvu jednog čovjeka da bi danas bio međunarodna tvrtka koja posluje diljem Europe s više od 500 zaposlenih. U svom portfelju ima više od 3 GW energetskih postrojenja u svom tehničkom i komercijalnom upravljanju, te osim vjetroelektrana i solarnih elektrana širi poslovanje i na područje skladištenja energije i elektromobilnosti.
U travnju prošle godine dovršena je akvizicija VSB-a od strane moćne francuske naftne kompanije TotalEnergies, jedne od vodećih naftnih kompanija u svijetu. Kakvu promjenu je to donijelo u poslovanju VSB-a?
Total je jedna od rijetkih naftnih kompanija koja je uspjela značajno diversificirati svoj portfolio postrojenja i u svom vlasništvu ima već značajan broj postrojenja obnovljivih izvora energije koji namjerava i dalje širiti. U tu se sliku idealno uklapa VSB kao jedan od vodećih developera u Europi koji sada uz sebe ima i vrlo snažnog partnera za daljnji poslovni zamah. U samom poslovanju VSB-a nema značajnijih promjena, mi i dalje nastavljamo s razvojem visokokvalitetnih projekata obnovljivih izvora energije.
VSB Hrvatska posluje od 2019. godine i djeluje kroz urede u Zagrebu i Splitu. Koje su ključne aktivnosti koje ste poduzeli od osnivanja do danas? Koliko MW projekata imate u pripremi i što smatrate glavnom kočnicom njihovom razvoju?
U relativno kratkom vremenu uspjeli smo uspostaviti tim vrhunskih profesionalaca koji su izgradili portfolio od preko 1,5 GW projekata vjetroelektrana i solarnih elektrana u Hrvatskoj. Radi se o mahom velikim projektima od državnog infrastrukturnog značaja. Za mnoge od njih rade se okolišni postupci, analize spajanja na elektroenergetsku mrežu te svi ostali postupci nužni za razvoj takvih projekata. U isto vrijeme usko surađujemo i s jedinicama lokalne samouprave kako bi osigurali prihvaćenost projekata i dostupnost ispravnih informacija. Na našu žalost, unatoč našoj spremnosti i volji za razvoj i investiranje više stotina milijuna eura u energetski sustav RH, administrativne prepreke uvelike usporavaju, a u nekim slučajevima i onemogućavaju razvoj projekata obnovljivih izvora energije. Tu u prvom redu mislim na višegodišnje kašnjenje Ministarstva gospodarstva u raspisivanju natječaja za energetska odobrenja i ne donošenje cijene priključenja od strane HERA-e. Ako se s tim opstrukcijama nastavi sigurno ćemo imati velika kašnjenja u postizanju ciljeva OIE do 2030. koje smo si sami zadali.
Što może biti uzrok takvih kašnjenja Ministarstva i HERA-e?
Na to pitanje odgovor mogu dati nadležna tijela. Mi smo iskazali interes za više lokacija, dostavili potrebnu dokumentaciju i ispunili sve zakonske preduvjete za raspisivanje natječaja za energetska odobrenja. Zakonski rokovi u kojima je Ministarstvo trebalo reagirati prekoračeni su sada za nekoliko godina i tu činjenicu je teško opravdati bilo kakvim suvislim razlogom. Nadamo se kako će se taj zastoj uskoro ukloniti kako bi se postigli energetski i okolišni ciljevi te što prije smanjila ovisnost o uvozu električne energije iz susjednih zemalja.
Kako VSB pristupa suradnji s lokalnim zajednicama prilikom realizacije svojih projekata i kako osiguravate da će ti projekti imati pozitivan utjecaj na lokalnu ekonomiju?
Tom pitanju posvećujemo veliku pažnju i uvijek pristupamo otvoreno jedinicama lokalne samouprave na samom početku razvoja projekta. To je od izuzetne važnosti jer se često iz političko-populističkih razloga ili zbog nepoznavanja materije šire dezinformacije o projektima i njihovoj štetnosti. Istina je upravo suprotna, projekti prolaze kroz rigorozne interne i eksterne provjere kako bi imali što manji ili zanemariv negativni utjecaj na okoliš i stanovništvo. Pored toga vlasnici takvih projekata dužni su i po zakonu uplatiti godišnju naknadu za proizvedenu električnu energiju koju općine i gradovi mogu koristiti za svoje potrebe. Tu se radi o značajnim, milijunskim iznosima koji nisu zanemarivi. Većinu poslova na pripremi i izgradnji takvih projekata rade domaće tvrtke tako da su benefiti izrazito pozitivni, kako u energetskom tako i u gospodarskom smislu.
Što mislite o HERA-inom rješenju vezano uz Metodologiju izračuna troška priključenja na mrežu? Dugo se čekala jer stvara usko grlo u razvoju projekata obnovljivih izvora energije, ali većina developera je nije dočekala s oduševljenjem. Dijelite li njihovo mišljenje?
To „rješenje” nije još uvijek riješilo ništa jer je to samo metodologija izračuna i to već druga takva u malo vremena. Ono što se još uvijek čeka je sama cijena priključenja koja još uvijek nije poznata usprkos obećanjima. HERA je predugo bila disfunkcionalna jer su joj nedostajali članovi i nije mogla donositi nikakve odluke. Meni je neshvatljivo da institucija od takve važnosti za energetski sektor a time i za gospodarstvo tako dugo ne donosi važne odluke, no to je pitanje za onoga tko bira članove tog tijela – Vladu Republike Hrvatske.
Imate li projekcije kada biste mogli realizirati svoj prvi projekt u Hrvatskoj ili je to, zbog birokratskih i regulatornih prepreka, teško predvidjeti u ovom trenutku?
Sami ste odgovorili na to pitanje, u ovom trenutku je to teško predvidjeti. Ako se administracija pokrene to može ići brzo, mi smo spremni i još uvijek zainteresirani za projekte u Hrvatskoj.
Kako vidite budućnost sektora obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj?
Hrvatska ima izvanredne preduvjete i prirodne resurse u vjetru i suncu što predstavlja osnovu za energetsku samostalnost. Te izvore energije nitko nam ne može zaustaviti i ako iskreno želimo energetski neovisnu Hrvatsku to je jedini put kojim trebamo ići.
Vaš tim u VSB-u Hrvatska većinom čine žene. Kako to utječe na dinamiku rada i uspješnost tima te kakvu ulogu igra članstvo u XEnergyju, čiji ste jedan od prvih korporativnih članova?
Izuzetno sam ponosan na tu činjenicu jer se pokazala ispravnom pretpostavka kako žene imaju one „meke” vještine koje su potrebne za razvoj ovakvih projekata. Tu je od energetike važnija mogućnost razgovora i koordinacije mnogo vrlo različitih sudionika u procesu razvoja. Muškarci su često izrazito fokusirani samo na jednu stranu procesa kojom dobro barataju. Izuzetno dobro se nadopunjujemo u radu, te kako ipak imam nešto radnog iskustva iza sebe mogu reći da je „ženska komponenta” od presudne važnosti za zdravu radnu atmosferu. Tu bih istaknuo kako je nekoliko kolegica primljeno bez prethodnog iskustva u energetskom sektoru i to se pokazalo kao ispravna odluka jer su vrlo brzo usvojile potrebna znanja uz vještine koje su već posjedovale. XEnergy podržavamo od samog početka i cijenimo svaku takvu inicijativu kojom se promiče ravnopravnost i ruše predrasude.
Elizabeta Romac, voditeljica razvoja projekata u VSB-u, bila je sudionica mentorskog programa XEnergyja. Mislite li da su koristi od programa imale i tvrtka, a ne samo ona osobno?
Mislim da je nemoguće da zaposlenik stekne znanja i vještine, a da tvrtka ne osjeti benefit toga. Tvrtku čine njeni zaposlenici. Iznimno mi je drago da je kolegica Elizabeta sudjelovala u XEnergy programu, učila o financiranju projekata obnovljive energije i zakonskoj regulativi. Također, promicanje i osnaživanje žena u energetici je ključno za balans u sektoru. Ako se uzme u obzir dinamičnost posla jednog voditelja projekta i potreba da imaju multidisciplinaran pristup energetici za zaključiti je da je ulaganje u znanje najisplativija strategija za svaku tvrtku, a posebno u našem sektoru.
Pripremila: Branka Belamarić
Foto: VSB Hrvatska
