Samo tjedan dana nakon što je Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) donijela dugoočekivanu oduku o visini jedinične naknade za priključenje na elektroenergetsku mrežu, udruga XEnergy, u partnerstvu s Hrvatskom gospodarskom komorom (HGK), okupila je na okruglom stolu ključne dionike sektora s ciljem otvorenog i konstruktivnog dijaloga o novom regulatornom okviru i njegovim posljedicama na tržište.
Skupu su se pozdravnim govorima obratili Nela Vlahinić, Nikola Vištica i Marija Šćulac, nakon čega je HERA-inu Metodologiju i naknade za priključenje predstavio Zlatko Zmijarević, zamjenik predsjednika Upravnog vijeća HERA-e.
Uz izvrsno moderiranje predsjednice Savjetodavnog odbora XEnergy Minee Skok, panelisti su pred punom dvoranom odgovarali na brojna i vrlo konkretna pitanja. U ime regulatora imali smo prilike čuti Lahorka Wagmanna, dok su Igor Šumonja i Krešimir Ugarković obrazložili poziciju operatora, Aljoša Pleić i Mario Klarić govorili su o izazovima koji muče investitore, a Goran Majstrović dao je širi uvid u regionalne izazove razvoja mreže.
Zahvaljujemo HERA-i na povjerenju i prilici da uz njihovu podršku organiziramo stručni skup s ovako aktualnom temom, hvala našim korporativnim članovima i sponzorima Acciona i Professio Energia te posebno hvala našoj moderatorici Minea Skok i svim izvrsnim panelistima na izuzetno stručnim uvidima u ovu kompleksnu temu.
Kako je na okruglom stolu naglašeno, u Hrvatskoj je trenutačno u raznim fazama postupka priključenja na elektroenergetsku mrežu 1,2 puta više OIE (iskazano u MW) nego li ih je početkom travnja bilo u pogonu na prijenosnoj i distribucijskoj mreži. Kako bi primjereno odgovorila na snažan rast interesa za priključenje obnovljivih izvora energije (OIE), te osigurala potreban razvoj elektroenergetske mreže, HERA je morala promijeniti pristup u financiranju stvaranja tehničkih uvjeta u mreži.
HERA-inim donošenjem Odluke o iznosu jedinične naknade za priključenje na elektroenergetsku mrežu, od 1. svibnja ove godine u Hrvatskoj je promijenjen način obračuna naknade za priključenje na elektroenergetsku mrežu. Do kraja 2017. godine priključenje na mrežu regulirao je pravilnik prema kojem su se naknade određivale na temelju tadašnjih tehničkih okolnosti. Od 2018. godine na snazi je bila metodologija prema kojoj se, osobito kod priključenja proizvođača na prijenosnu mrežu, naknada obračunavala prema stvarnim troškovima. Oni su uključivali troškove izgradnje priključka i većinu troškova stvaranja tehničkih uvjeta u mreži.
U praksi se pokazalo da takav pristup stvara ozbiljne probleme. U obračun su ulazili i troškovi velikih infrastrukturnih projekata, poput dalekovoda vrlo visokog napona, što je kod pojedinih zahtjeva za priključenje dovodilo do iznimno visokih iznosa naknada. Kao posljedica, postupci priključenja na prijenosnu mrežu su se značajno usporili, a u nekim slučajevima i potpuno blokirali, što je predstavljalo ozbiljnu prepreku novim ulaganjima. Istodobno je broj zahtjeva za priključenje snažno rastao, pa je postalo jasno da razvoj elektroenergetske mreže više nije moguće planirati kroz pojedinačne, inkrementalne izračune troškova za svaki novi priključak.
To je osobito izraženo na prijenosnoj mreži koja je tehnički snažno povezana, zbog čega se stvarni troškovi ne mogu jednostavno i pravedno pripisati jednom korisniku (investitoru). Zbog tih razloga 2022. godine uveden je novi regulatorni okvir (metodologija) koji se temelji na jediničnoj naknadi za priključenje.
Novim se pristupom dio troškova stvaranja tehničkih uvjeta, ali i troškova revitalizacije, jačanja i razvoja mreže, raspoređuje na sve nove korisnike proporcionalno njihovoj priključnoj snazi, odnosno napušta se dosadašnji takozvani „duboki pristup priključenju”. Štoviše, za postrojenja za skladištenje energije ne predviđa se plaćanje cijena stvaranja tehničkih uvjeta u mreži.
Iako se ovim modelom gubi lokacijski signal, prednost je što investitori unaprijed znaju koliki će ih stajati priključenje na mrežu. Time se znatno smanjuje regulatorna neizvjesnost i olakšava financijsko planiranje projekata, dok se razvoj elektroenergetske mreže promatra kao zajednički interes svih korisnika.
Uređenje postupka priključenja u uvjetima velikog interesa za priključenje kako OIE, tako i potrošnje (mjesta za punjenje električnih vozila, dizalice topline, postrojenja za skladištenje energije, industrija, podatkovni centri) vrlo je složeno i nema jedinstveno rješenje. To dokazuju različiti pristupi i reforme koje su pokrenule pojedine članice EU, kao i zakonski prijedlozi koji su upravo u postupku donošenja na razini EU kroz Paket mjera za europske mreže.
Nedavnim donošenjem odluke o naknadi za priključenje RH temeljem važeće metodologije iz 2022. godine, kao i ostalim propisima (pravila o priključenju) uređena su prava i obveze te je razvidnije moguće procijeniti rizike svih uključenih strana, ponajprije korisnika mreže (investitora) i operatora na kojima je da taj rizik inkorporiraju u svoje poslovanje uz nadzor HERA-e i nadležnog ministarstva.
Na okrugom stolu je istaknuto kako se u javnosti često pojavljuje teza da podnositelji zahtjeva plaćaju troškove stvaranja tehničkih uvjeta u mreži (STUM), a da „zauzvrat ništa ne dobivaju”. Regulator (HERA) je objasnio kako takvo tumačenje nije točno.
Važećim pravilima o priključenju podnositeljima zahtjeva se nudi mogućnost priključenja prije potpune realizacije STUM-a, ali uz operativna ograničenja korištenja priključne snage do planskog dovršetka potrebnih ulaganja, što je jasno ugrađeno u ugovore o priključenju. Da je primijenjen drugačiji pristup, priključenje bi bilo odgođeno do dovršetka svih zahvata u mreži.
Riječ je o novoj praksi koja se, ponajprije na prijenosnoj mreži, sve više uvodi i primjenjuje i u drugim članicama EU jer se, uz ubrzanje izdavanja dozvola i hibridna postrojenja, prepoznaje kao jedno od rješenja ubrzavanja razvoja OIE u Paketu mjera za europske mreže.
Uvjeti takvih privremenih operativnih ograničenja u RH uređeni su Pravilima o priključenju na prijenosnu mrežu. Važeća pravila predviđaju korištenje ograničene priključne snage bez naknade, neovisno o količini eventualno ograničene energije.
Donošenje jedinične naknade u RH investitori u OIE smatraju velikim napretkom u odnosu na stanje u proteklih pet godina, jer investitorima donosi nužnu predvidivost troškova priključenja. No ostaje pitanje rizika predvidivosti prihoda radi eventualnih operativnih ograničenja proizvedene energije do realizacije STUM-a.
Iako su Ministarstvo gospodarstva i HERA u postupku donošenja naknade odobrili HOPS-ov Desetogodišnji plan razvoja prijenosne mreže 2025.-2034., čime su uklonjene dvojbe oko smjera razvoja prijenosne mreže i obveza operatora koje nadzire HERA, investitori naglašavaju kako donesena cijena treba rezultirati i obvezom operatora za realizaciju STUM-a kako bi se operativna ograničenja svela na minimum u što kraćem roku.
Ističu i kako se u planovima razvoja mreža u RH, kao i upravljanja zagušenjima sustava, potrebno više oslanjati na skladišta energije i usluge fleksibilnosti, sve s ciljem smanjenja operativnih ograničenja OIE i redispečirane energije.
Dodatno, navode kako je naknadu potrebno sagledavati i kao oblik jamstva za ozbiljnost projekta i investitora. Smatraju kako će ovakvi uvjeti dovesti do toga da razvoj OIE u RH nastave samo održivi projekti koji znaju pravilno upravljati rizikom, što je u propisima EU prepoznato kao važan alat protiv tzv. špekulativnih zahtjeva za priključenje.
Nakon donošenja jediničnih cijena, zaključak je okruglog stola, u RH je na redu novi „momentum” za mreže. Jer ništa ne okuplja ljude kao elektroenergetska infrastruktura, regulatorni okvir i kolektivna nada da će mreža izdržati još jedan val solarnih elektrana.
