Na okruglom stol održanom u travnju ove godine nismo bili niti svjesni kojih smo se gorućih tema dotakli. U prvom kvartalu ove godine predstavljen je niz dokumenata u kojem je većina sudionika i aktera tržišta energije u RH zahtijevala donošenje stabilnijeg regulatornog okvira te, posljedično, i usklađivanje i objavu vezanih podzakonskih akata, a sve u svrhu uklanjanje administrativnih i drugih prepreka radi lakšeg i bržeg funkcioniranja energetskog tržišta koje se našlo na udaru.
Zeleni plan Europske komisije (Green Deal) i iz njega proizašli Europski zakon o klimi iz 2020. godine postali su najvažniji dokumenti. U prvotnoj zamisli uloga Europskog zelenog plana bila je postići cilj da Europa do 2050. postane klimatski neutralni kontinent, s nultim emisijama stakleničkih plinova, a kasnijim dokumentima postavljen je cilj da do 2050. godine 55% sve energije koja se koristi na starom kontinentu izvorno bude obnovljiva. No, rat u Ukrajini izazvao je globalnu energetsku krizu te je pokazalo nužnim donošenje i plana REPowerEU, “nadogradnje“ na ranije spomenut Fit for 55. Time se nastavila revizija europskog, a samim time i nacionalnog zakonodavnog okvira vezanog uz energetiku.
Energetska kriza je kao posljedicu imala i brže uočavanje nedostataka postojećeg modela tržišta energije. Kao prvi nedostatak svakako treba navesti manjak alata za zaštitu krajnjih kupaca od utjecaja kratkoročnih tržišta, pretjeran utjecaj cijena fosilnih goriva na cijene električne energije, nedostatnu zaštitu opskrbljivača od promjena kratkoročnih cijena, nedostatak fleksibilnosti, ograničen izbor vrsta ugovora o opskrbi, nejasne okvire uz dijeljenje energije te potrebu za jačim praćenjem tržišta električne energije radi bolje zaštite od zloupotrebe tržišta. Gdje je Hrvatska danas u odnosu na navedene uredbe, te navedene nedostatke? Možemo li reći da smo zaokružili zakonodavni okvir?
Fit for 55 je obvezujući i jasno upućuje koje zakonske okvire i mjere je potrebno provesti. Temeljem toga, Hrvatska je krenula s donošenjem novih i revidiranjem postojećih zakonodavnih dokumenata, a ranije je, 2020. godine, donesena Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050.godinu. Tako do danas samo iz područja električne energije imamo ukupno 52 akta odnosno zakona, pravila, uredbe i odluke. Dva temeljna zakona – Zakon o tržištu električne energije (ZOTEE) i Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji stupili su na snagu krajem 2021. i sa sobom donijeli obveze Vladi RH, HERA-i, HROTE-u i operatorima da propišu i uvedu nove modele tržišta energije i njihovih sudionika. Osim energetskog odobrenja usko vezanog ne samo za ZOTEE već i za Pravilnik o jednostavnim građevinama dva su dugoočekivana instituta izazvala najviše upita – zajednica građana i skupni aktivni kupac. No, iako su pojmovi definirani krajem 2021.godine korištenje nije bilo moguće. Tijekom slijedeće dvije godine pristupilo se i izmjenama i dopunama postojećih akata te izradi novih podzakonskih propisa.
Zakon o tržištu električne energije definira pojmove zajednica građana te njezinu poziciju na tržištu električne energije. Energetska zajednica građana je, dakle, pravna osoba koja može aktivno sudjelovati na tržištu električne energije (izravno ili kao agregator). Ono što je izazvalo najveću polemiku bilo je ograničavanje formiranja energetske zajednice građana na jednu trafostanicu. Međutim, novom izmjenom Zakona o tržištu električne energije i to ograničenje je ukinuto te se zajednica može formirati na području cijele Hrvatske, ali priključna snaga u smjeru predaje ne smije biti veća od ukupne priključne snage u smjeru preuzimanja. Također, novost je i duži rok trajanja energetskog odobrenja, čije važenje je produženo s pet na sedam godina, te to da se javni natječaji ne objavljuju u Službenom listu Europske unije.
Izmijenjen je i Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji koji prvenstveno mijenja pojam korisnika postrojenja za samoopskrbu. Korisnici postrojenja za samoopskrbu nisu više uvjetovani količinom isporučene električne energije na razini godine. Za kategoriju kućanstvo primjenjuje se Odredbe o otkupu viškova proizvedene energije iz postrojenja za samoopskrbu koja se također primjenjuje i na zajednicu obnovljive energije te korisnike postrojenja za samoopskrbu u višestambenim zgradama. Korisnik postrojenja za samoopskrbu i dalje ostaje u sustavu za samoopskrbu i u slučaju da preda više energije nego što je proizveo (na godišnjoj razini), ali plaća razliku prema cijeni kupca kategorije poduzetništvo.
Također, novost su i agrosunčane elektrane, plutajuće sunčane elektrane i pučinske vjetroelektrane.
Donesena su i nova Pravila o priključenju na distribucijsku mrežu koja pojednostavljuju administraciju, te po prvi puta propisuju postupak priključenja jednostavnog proizvodnog postrojenja nakon njegove izgradnje. Odnosno, pruža se mogućnost priključenja u samo jednom koraku. Postupak se odnosi na postojećeg krajnjeg kupca koji traži priključenje proizvodnog postrojenja na postojeću instalaciju s priključenom snagom u smjeru predaje od uključivo 11,04 kW 3f, odnosno 3,68 kW 1f (mikogeneratori ≤16 A po fazi). Operator distribucijskog sustava je dužan provjeriti mogućnost priključenja proizvodnog postrojenja, a u slučaju da priključenje nije moguće realizirati jednostavnim priključkom o tome je dužan obavijestiti podnositelja zahtjeva u roku od 30 dana te odrediti rok u kojem će biti moguće priključenje. U slučaju kada postoji mogućnost priključenja, operator distribucijskog sustava dužan je u roku od 30 dana opremiti obračunsko mjerno mjesto (OMM) i korisniku dostaviti Obavijest o mogućnosti priključenja, ažurirani prilog iz Ugovora o korištenju mreže u kojem se evidentira nova priključna snaga te Potvrdu za trajni pogon kojom se potvrđuje promjena statusa korisnika mreže.
Sve ove promjene su donese u svrhu pojednostavljenja te ubrzavanja ne samo dekarbonizacije već što manje ovisnosti o tržištu električne energije.
XEnergy pratiti će i dalje promjene i na svima nama je da promatramo da li se sukladno tome mijenja i svijet oko nas.
Foto: Freepik
