Održan 3. okrugli stol

07. lipnja 2024. održan je 3. po redu okrugli stol u organizaciji XEnergy – Mreže za promicanje žena u energetskoj tranziciji, i ovaj puta tema je bila izuzetno aktualna: “Skladištenje energije u funkciji fleksibilnosti elektroenergetskog sustava i integracije OIE“. 

Izuzetno zanimljivo uvodno izlaganje održao je Lahorko Wagmann, HERA, član Savjetodavnog odbora XEnergy, a njegovu prezentaciju možete skinuti ovdje: 

Pod moderatorskom palicom sjajnog Marka Biočine održane su dvije panel rasprave. Prva, pod nazivom Inovativne tehnologije skladištenja energije: pogled kroz perspektivu pametnih mreža dala nam je uvid u načine skladištenja energije i ostvarive mogućnosti. Sudjelovali su Minea Skok, EIHP i predsjednica Savjetodavnog odbora XEnergy, Karla Janeš Mesarić, Rimac Energy, Ivan Trojok, NGEN i Nikica Mikulandra, KONČAR Grupa.
Na drugom panelu Marko je ugostio Tinu Jakaša, Petrol Grupa i članicu Savjetodavnog odbora XEnergy, Martinu Biondić, HEP-ODS te suosnivačicu i tajnicu XEnergy, Antuna Andrića, HOPS i člana Savjetodavnog odbora XEnergy te Marina Cerjana, Amarna, člana XEnergy. Pod nazivom Baterijski sustavi kao katalizatori fleksibilnosti elektroenergetskog sustava doznali smo kako se pristupa e-mobilnosti i poteškoćama prilikom postavljanja infrastruktura za punjenje. Neki od tih izazova su priključna snaga i korištenje mreže te kako tu mogu pomoći baterijski sustavi. 

Identificirana su ključna zakonodavna područja koja je potrebno unaprijediti kako bi se uklonile barijere za ugradnju skladišta energije, otvorena su pitanja omogućavanja sudjelovanja postrojenja za skladištenje energije u pružanju pomoćnih usluga Operatoru sustava i arbitražu te su prikazana dobre prakse korištenja baterijskih sustava. 

Potrebe za fleksibilnosti hrvatskog elektroenergetskog sustava (EES) je sve veća zbog ambicioznih ciljeva integracije obnovljivih izvora (OiE). Postrojenja za skladištenje energije mogu osigurati fleksibilnost EES-a i poduprijeti njihovu integraciju. Iako postoje različite tehnologije skladištenja energije fokus ovog okruglog stola bio je na baterijskim sustavima. Baterijski sustavi se mogu u relativno krakom roku ugraditi u odnosu na rokove izgradnje dalekovoda. Tehnologija pruža kratkotrajno skladištenje, do nekoliko dana, dok se za dugotrajno skladištenje energije koriste crpne hidroelektrane. 

Kao posljedica integracije sve većeg broja OIE, naročito sunčanih elektrana i nedostatka fleksibilnosti, u članicama EU-a sve češće dolazi do pojave sati s negativnim cijenama električne energije na tržištima dan unaprijed i unutar dana. Budući da i hrvatska zona trgovanja sudjeluje u povezivanju tržišta dan unaprijed i unutar dana, te negativne cijene preslikavaju se i na CROPEX. Već u prva četiri mjeseca 2024. zabilježeno je 58 negativnih sati na CROPEX-u, što je znatno povećanje u odnosu na prethodne godine. Na Međunarodni praznik rada  zabilježena je negativna cijena od 100 EUR/MWh. Osim toga, zbog upravljanja zagušenjima u elektroenergetskom sustavu, u Hrvatskoj je u 2023. godini redispečirano prema dolje 1,19% proizvodnje iz OiE, dok je u Njemačkoj taj postotak značajno veći i iznosio je 4,01%. 

U Hrvatskoj je također prisutan ubrzani trend povećanja integracije OIE-a. Na distribuciji se u 2023. javlja novih 8.700 distribuiranih izvora, snage 244 MW. Sudeći prema velikom interesu za priključenje na prijenosnu mrežu, kao i veće priključne snage pojedinih projekata i u Hrvatskoj je uskoro moguće očekivati scenarije koji se trenutačno javljaju gotovo svakog vikenda u EU. Zbog toga treba žurno planirati fleksibilnost kao jedno od rješenja za omogućavanje takve ambiciozne energetske tranzicije.

U ime zlatnog sponzora Professio Energia d.d., vrlo zanimljivu prezentaciju o investitorskom pogledu na baterijske sustave održao je Mario Klarić. Ulaganje u sustave baterijskih spremnika predstavlja nekoliko izazova s investitorskog aspekta, a koji mogu utjecati na profitabilnost i na izvedivost projekata. „Najveći izazovi s kojima se investitori suočavaju su svakako visoka kapitalna ulaganja, tehnološka nesigurnost, performanse i degradacija, regulatorni  i tržišni rizici te kompatibilnost mreže“, rekao je Mario Klarić, predsjednik Uprave Professio Energije. a prezentaciju možete skinuti ovdje: 

Drugi zlatni sponzor Green Power Energy Solutions predstavio je svoja tehnološka rješenja koja možete vidjeti ovdje: 

Minea Skok iz Instituta Hrvoje Požar naglasila je važnost strateškog pristupa identificiranja udjela pojedinih rješenja za fleksibilnost EES-a (baterijski sustavi, RHE, interkonekcijski vodovi, upravljanje potrošnjom, međusektorska sprega (vodik) i sl.), potreba za određenom snagom/kapacitetom skladišta energije od centraliziranih skladišta energije, distribuiranih lokalnih skladišta ili mikro skladišta energije za krajnje kupce, najčešće priključena „iza brojila“ korisnika mreže, kao i mjesta u mreži u kojima nastaju zagušenja ili su potrebne značajne investicije u pojačanje mreže za prihvat OiE. U tom smislu potrebno je iskoristiti dostupna EU sredstva, a prema najavama Ministarstva gospodarstva, ona će iznositi 80 milijuna eura te ih usmjeriti u postizanje najvećeg pozitivnog učinka za sustav i korisnike mreže.

U radnoj verziji Integriranog Nacionalnog energetskog i klimatskog plana za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 2030. godine čija konačna verzija se treba predati u lipnju, nalazi se financijska mjera ES-1 – Izgradnja i korištenje spremnika energije. Provedba mjere je planirana u razdoblju od 2021. – 2030. Za financiranje mjere je predviđeno 26,9 milijuna EUR za prijenosnu mrežu i 26,9 milijuna EUR za distribucijsku mrežu. Ulagat će se u spremnike energije na razini prijenosne i distribucijske mreže, na svakoj razini po 25 MW do 2030. godine . Prema najavama Operatora prijenosnog sustava, očekuje se do kraja godine otvaranje tržišta sekundarne regulacije, a početkom iduće i tržišta primarne regulacije.

Cijena baterijskih sustava kreće se danas od 450-600 EUR/kWh za jednofazne kućanske sustava (baterijski sustav, ormarić i hibridni inverter s ugradnjom) i 550-650 EUR/kWh za trofazne kućanske sustave, 550-750 EUR/kWh za srednje baterijske sustave od 200 kWh (100 kW) te 550-700 tisuća EUR/MWh za velike baterijske sustave od 1 MW. Kako bi povrat investicije bio prihvatljiv, nužni su prihodi od pružanja pomoćnih usluga Operatorima mreže do prihoda od arbitraže (punjenje u satima nižih cijena i pražnjenje u satima viših cijena). Za to je potrebno da Opskrbljivači pruže kupcima uslugu opskrbe električnom energijom prema dinamičkim cijenama na spot tržištu.

NGEN, agregator, predstavio je izračune povrata investicije na temelju primjera iz prakse. Prvi slučaj je ugradnja Tesline baterije MegaPack iza brojila prvenstveno za skladištenje viška energije, ograničavanje vršne snage, arbitražu i optimizaciju virtualne grupe. Korištenjem dinamičkih cijena, postiže se ušteda od 195 tisuća EUR/godišnje. Dodatna zarada s aspekta optimizacije virtualne grupe iznosi 27.668 EUR. Na arbitraži je kupac uštedio 83.778 EUR/godišnje. Zbog smanjenja vršne snage postignuta je ušteda od 72.545 EUR/godišnje. Ukupne uštede godišnje iznose 379.846 EUR (bez PDV).

Drugi primjer predstavila je Grupa Končar, ugradnju baterijskog sustava od 1 MW / 2h na otoku Vis, uz postojeću fotonaponsku elektranu od 3,5 MW. Riječ je o baterijskom spremniku električne energije koji se može koristiti za pomoćne usluge sustavu, za povećanje fleksibilnosti ali i za napajanje otoka u slučaju ispada napajanja jer ima ugrađene pretvarače s tzv. grid-forming funkcionalnošću. Nova inovativna tehnologija Rimac Energyja Sinestack, koja se ove godine počinje pilotirati, također pruža podršku sustavu. 

Područje e-mobilnosti u Europi ima ogroman potencijal, s očekivanih 30 milijuna električnih vozila do 2030. godine, što zahtijeva ambiciozne ciljeve izgradnje potrebne infrastrukture za punjenje. Petrol, vodeći operator infrastrukture za e-mobilnost u regiji trenutno upravlja s više od 500 stanica za punjenje električnih vozila, od kojih su 34 ultrabrze s instaliranom snagom većom od 150 kW. Izgradnja takve infrastrukture je zahtjevna s aspekta priključne snage i korištenja mreže (obračunske snage) zbog još uvijek niske utilizacije stanica za punjenje. Ugradnjom baterijskih sustava mogu se smanjiti investicijski troškovi u transformatorske stanice, smanjiti računi za električnu energiju te stvoriti dodatni prihodi od pružanja pomoćnih usluga operatorima mreže.

Petrol već danas, u sklopu projekta NEXT-E, koristi baterijski sustav u području e-mobilnosti za „ravnanje“ dijagrama opterećenja. Na lokaciji Kozina u Sloveniji postavljena su tri punjača ukupne snage 430 kW i baterija kapaciteta 200 kWh, s ograničenjem snage preuzimanja iz mreže na 100 kW. Zanimljivo je napomenuti da bi investicija u tu bateriju danas bila upola manja nego prije četiri godine. Trenutno je na lokaciji postavljeno ukupno osam punjača ukupne snage 850 kW.

Osim izuzetno stručnih, kompetentnih i konstruktivnih rasprava, imali smo priliku uživati i u neformalnoj atmosferi tijekom pauza i ručka. U nastavku pogledajte kako je bilo.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)