Proširili smo tim XEnergyja

Kako se širi opseg naših aktivnosti, javlja se i potreba za širenjem našeg tima, odnosno kadrovskim pojačanjima. Tako na poziciju voditeljice ureda dolazi mlada inženjerka i sudionica našeg mentorskog programa, Antonela Vidović Zubak. Bit će zadužena za koordinaciju aktivnosti vezano uz članstvo i vodit će internship program koji uskoro pokrećemo, a koji će biti a koji će biti usmjeren na djevojke na završnim godinama diplomskog studija. Radujemo se što ćemo više informacija o programu moći podijeliti s vama u nadolazećim mjesecima.

Antonela je diplomirala na Fakultetu elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija u Osijeku, a trenutno je polaznica MBA studija Ekonomija energetskog sektora. Zaposlena je kao inženjer investicija i održavanja u Ledu, gdje se bavi izradom plana i vođenjem investicijskih projekata te ishođenjem potrebne dokumentacije.

Dobro došla, draga Antonela!

CROPEX – naš novi korporativni član

S oduševljenjem vam predstavljamo našeg novog korporativnog člana – Hrvatsku burzu električne energije d.o.o. (CROPEX)!

CROPEX je tvrtka osnovana kako bi sudionicima na tržištu osigurala središnju lokaciju za trgovanje električnom energijom i djeluje kao središnja ugovorna strana (Central Counter Party) između prodavatelja i kupaca električne energije. Preuzima rizike kupnje i prodaje električne energije za sva trgovanja na dan unaprijed tržištu i unutardnevnom tržištu zaključena na trgovinskoj platformi.

U 2023. CROPEX je doživio rast bez presedana, s rekordnim količinama trgovanja u svim segmentima uz gotovo udvostručenje količina trgovanja na unutardnevnom tržištu. Ovo postignuće učvršćuje poziciju CROPEX-a kao preferiranog mjesta za trgovanje energijom i kao pouzdanog partnera. Direktor Ante Mikulić naglašava: „Inicijative za integriranje obnovljivih izvora energije u naše platforme za trgovanje ne samo da su pridonijele zelenijoj budućnosti, već su nas također pozicionirale kao lidera u poticanju održivog energetskog ekosustava putem naših namjenskih aukcija za jamstva podrijetla energije. Tijekom 2023. godine uspješno smo „zazelenili“ energiju ukupne vrijednosti nešto više od 1,1 milijarde eura.”

U 2023. nekoliko ključnih prekretnica oblikovalo je djelovanje CROPEX-a i učvrstilo njegovu poziciju. Mikulić tako, također, spominje i uspješno pokretanje tržišta hrvatskih izvedenica električne energije (Croatian Power Futures) na European Energy Exchangeu (EEX). „Ova značajna prekretnica ne samo da proširuje ponudu proizvoda za hrvatsko tržište, već također pruža sudionicima na tržištu vrijedne alate za upravljanje rizicima i optimizaciju njihovih energetskih portfelja. Uvođenje terminskih ugovora povećava sofisticiranost kratkoročnih tržišta kojima upravljamo, jačajući našu predanost inovacijama u sektoru trgovanja energijom.”

CROPEX je također poduzeo strateško širenje tržišta jamstava podrijetla. Ova inicijativa odražava njegovu predanost promicanju obnovljive energije i podržavanju prijelaza na održivu energetsku budućnost. Proširujući tržište jamstava podrijetla jamstvima izvan shema poticaja, omogućili su transparentno tržište za sve proizvođače električne energije, neovisno o zemlji proizvodnje. Konačno, njihova je izvrsnost dodatno naglašena uvođenjem unutardnevnog sigurnosnog rješenja (intraday backup solution), koje povećava pouzdanost i otpornost platforme za unutardnevno trgovanje.

Čestitamo CROPEX-u na velikom uspjehu i veselimo se našoj suradnji!

IEA: Sva dodatna potražnja za električnom energijom uskoro iz čistih izvora

Međunarodna agencija za energiju (IEA) nedavno je, u sklopu publikacije Electricity 2024 (Električna energija 2024), ponudila godišnju analizu politika i razvoja tržišta električne energije do 2026. godine. U izvješću su predočene prognoze ponude, potražnje i emisija ugljičnog dioksida (CO2 ) iz sektora u spomenutom razdoblju.

Kako se prijelaz na čistu energiju ubrzava, očekuje se da će globalna potražnja za električnom energijom rasti bržim tempom tijekom sljedeće tri godine, a sva predviđena dodatna potražnja bit će pokrivena tehnologijama koje proizvode električnu energiju s niskim emisijama, zaključak je izvješća.

Rekordna proizvodnja električne energije iz izvora s niskim emisijama, uključujući obnovljive izvore energije poput sunca, vjetra i hidroelektrana, kao i nuklearnu energiju, trebala bi smanjiti ulogu fosilnih goriva u opskrbi kućanstava i tvrtki energijom. Očekuje se da će izvori s niskim emisijama činiti gotovo polovicu svjetske proizvodnje električne energije do 2026., u odnosu na udio od nešto ispod 40% u 2023. godini. Obnovljivi izvori energije trebali bi činiti više od trećine ukupne proizvodnje električne energije do početka 2025. godine.

Očekuje se da će se globalne emisije iz proizvodnje električne energije 2024. godine smanjiti za 2,4%, nakon čega će uslijediti nešto niži postotci smanjenja tijekom 2025. i 2026. Odvajanje globalne potražnje za električnom energijom i emisija bilo bi značajno s obzirom na sve veću elektrifikaciju energetskog sektora, s više potrošača koji koriste tehnologije kao što su električna vozila i dizalice topline.

Kad je riječ o Europi, IEA očekuje da će potražnja za električnom energijom tijekom predviđenog razdoblja od 2024. do 2026. u prosjeku rasti za 2,4% godišnje, podržana postupnim oporavkom industrijske aktivnosti, daljnjom elektrifikacijom sektora grijanja i transporta te ekspanzijom sektora podatkovnih centara. Predviđa se da će se proizvodnja električne energije iz ugljena u Europi nastaviti u prosjeku smanjivati za daljnjih 10% godišnje, a plina za 6% te kako bi 2026. udio čiste električne energije u njezinoj ukupnoj proizvodnji trebao premašiti 75%.

Tijekom promatranog razdoblja, od 2024. do 2026. godine, očekuje se da će proizvodnja obnovljivih izvora rasti po prosječnoj stopi od oko 9%, nadoknađujući svu dodatnu potražnju za električnom energijom.

​Ukoliko vas zanima više, izvještaj je dostupan na stranicama IEA: Electricity 2024

XEnergy nastavlja raditi na promicanju stručnih suradnji

Krajem prošle godine XEnergy je najavio da, u suradnji s partnerima, počinje raditi na zanimljivom novom projektu stvaranja energetski samoodrživog eko sela u Gorskom kotaru.

„Radilo bi se o selu koje iz prirodnih izvora samostalno proizvodi električnu energiju za svoje potrebe te viškove energije pohranjuje za kasnije potrebe, pri čemu bi sudjelovalo i kao proizvođač i kao potrošač. Cilj nam je da osim ekoloških ovakvi projekti imaju i kulturološke i socijalno- ekonomske učinke“, pojašnjava voditeljica projekta i tajnica udruge Martina Biondić. Dodala je kako XEnergy smatra da treba povećati kvalitetu života i stanovanja u ruralnim sredinama te bi se u okviru ovog pilot projekta razvio sustav daljinskog grijanja, pametna javna rasvjeta, pametna mobilnost, upravljanje potrošnjom i samoopskrba.

Radi razvitka pilot projekta 25. siječnja u Laboratoriju za energetsku strategiju (LEST), koji od 2000. godine djeluje pod okriljem Fakulteta za elektrotehniku Sveučilišta u Ljubljani, održan je radni sastanak. Sastanku su, kao predstavnice A1, prisustvovale Marina Fabris i članica našeg Savjetodavnog odbora Martina Dragičević, načelnik Sektora za energetsku politiku i strategiju Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) Vjekoslav Jukić, naša glavna tajnica i voditeljica projekta razvoja energetski neovisnog sela Martina Biondić te, kao domaćini, Tomi Medved i Edin Lakić.

LEST iza sebe ima čitav niz međunarodnih suradnji, posebice iz područja razvoja energetske strategije, a sudjeluju i u projektima usko vezanima za industriju te u čitavom nizu istraživačkih projekata. U kontaktu su s akademskom zajednicom i mnogim istraživačkim institucijama diljem svijeta. Iza njih je uspješno razvijeno energetski neovisno selo Luče, te smo ponosni da možemo surađivati s tako kompetentnim, iskusnim i pouzdanim partnerima kako u ovom, tako, nadamo se, i u budućim projektima.

„Zahvalni smo svima uključenima na suradnji i podršci. Cilj nam je prikazati da je energetska regulativa primjenjiva, te da nove tehnologije poput baterijskih spremnika i digitalizacije uz podršku obnovljivih izvora energije povećavaju učinkovitost i sigurnost napajanja te odgađaju potrebu ulaganja u elektroenergetsku mrežu“, istaknula je Biondić.

Održana prva PPA edukacija

XEnergy je uspješno održao prvu PPA edukaciju pred prepunom dvoranom od čak 50 polaznika. Na jednodnevnom radionici naši su predavači objasnili praktične strategije, mehanizme i instrumente uspješnog ugovaranja i potpisivanja ugovora o kupnji obnovljive energije. Poseban naglasak je stavljen na rizike o kojima treba voditi računa, modelima upravljanja rizicima i mnogim drugim krucijalnim elementima za sve sudionike ovih ugovora. Nakon svakog modula sudionici su postavljali pitanja te se razvila konstruktivna diskusija koja je objasnila mnoge suptilne detalje vezane uz financijske, operativne i pravne aspekte PPA ugovora.

Posebno zahvaljujemo našim predavačima i vrhunskim stručnjacima koji su nesebično podijelili svoje znanje i ekspertizu o ovoj temi, a to su naše članice i članovi XEnergy: dr.sc. Minea Skok, mr.sc. Tina Jakaša, Martina Vajdić, Saša Jovičić i dr.sc. Mario Klarić.

Zahvaljujemo i našem partneru i korporativnom članu KONČAR Grupi koji nas je ugostio u svojim prostorima.

Hvala svima!

Hvala svima!

Novi korporativni član – HOPS

S posebnim zadovoljstvom predstavljamo našeg novog korprativnog člana HOPS, ključnu tvrtku za uspjeh energetske tranzicije u Hrvatskoj. HOPS je operator elektroenergetskog prijenosnog sustava u RH i vlasnik cjelokupne hrvatske prijenosne mreže (naponskih razina 400kV, 220kV i 110kV), te obavlja prijenos električne energije kao regulirane javne usluge. Posluje po modelu neovisnog operatora prijenosa te vodi regulacijsko područje hrvatskog elektroenergetskog sustava (EES). Radi sigurne i kvalitetne opskrbe kupaca električnom energijom i razmjene električne energije, hrvatski EES povezan je s EES-ima susjednih država i ostalim sustavima članica ENTSO-E koji zajedno tvore sinkronu mrežu kontinentalne Europe.


Uz vođenje EES-a Republike Hrvatske, HOPS je zadužen za prijenos električne energije te održavanje, razvoj i izgradnju prijenosne mreže, zbog čega je njegova uloga u ostvarenju ciljeva Green Deala i energetske tranzicije neprocjenjiva. Bez adekvatnog razvoja mreže nije moguća integracija obnovljivih izvora i dekarbonizacija na koju se obvezala Republika Hrvatska.


HOPS u 2024. godini u razvoj prijenosne mrežu ulaže 200 milijuna eura, od čega je 140 milijuna eura predviđeno iz EU fondova. Jedno od istaknutih ovogodišnjih ulaganja odnosi se na rekonstrukcije transformatorskih stanica oštećenih u potresima, kao i sanaciju dalekovoda pogođenih u velikom prošlogodišnjem nevremenu – tvrdi Igor Ivanković, predsjednik Uprave HOPS-a. Također značajan broj visokonaponskih postrojenja je pri kraju životnog vijeka te se navedenim zahvatima osigurava sigurnost opskrbe i pouzdanost prijenosne mreže. U tijeku je i realizacija projekta ‘Revitalizacija, izgradnja i digitalizacija energetskog sustava i prateće infrastrukture za dekarbonizaciju energetskog sektora’ iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) koji je HOPS potpisao u rujnu 2022.godine. NPOO-om se ulaže u 11 projekata, od povećanja prijenosne moći mreže preko dogradnje postojećih dalekovoda do programa zamjene pomorskih kabela, ukupne vrijednosti 218 milijuna eura s rokom završetka do sredine 2026. godine.

INTERVJU: Aljoša Pleić, direktor ACCIONA Energije

Šteta što kao država nismo predvodnici u segmentu obnovljivih izvora energije jer imamo sve preduvjete za to

ACCIONA ENERGIJA, podružnica vodeće svjetske kompanije u području ulaganja u obnovljive izvore energije, s više od 30 godina iskustva, već je više od 20 godina dio energetske scene i u Hrvatskoj. U razgovoru u nastavku njezin prvi čovjek, Aljoša Pleić, povlači paralelu između tijeka razvoja projekata prije 10-15 godina i danas, najavljuje njihove projekte u izgradnji te iznosi svoj stav o glavnim preprekama u razvoju projekata, kao i svoje viđenje budućnosti razvoja sektora obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj.

Koliko ACCIONI Hrvatska znači višedesetljetno iskustvo i podrška matične tvrtke koja, u energetskom dijelu svog poslovanja, djeluje u 30-ak zemalja na pet kontinenata?

Iskustvo koje ACCIONA globalno ima uvelike pomaže svakom pojedinom tržištu gdje djeluje ACCIONA ili neka njena članica, pa je tako i u Hrvatskoj. Ovdje za sada djelujemo kao ACCIONA ENERGIJA te se bavimo proizvodnjom električne energije iz obnovljivih izvora energije (OIE), prisutni smo duže od 20 godina te zapošljavamo više od 20 ljudi. Iskustvo koje možemo primijeniti iz drugih zemalja ponajviše se tiče planiranja projekata te same izgradnje i upravljanja, dok je razvoj projekta specifičan za zemlju u kojoj se odvija.

Vaš prvi i za sada jedini operativni projekt, VE Jelinak kapaciteta 30 MW, u rad je puštena 2013. U odnosu na danas kakva je tad bila situacija u sektoru OIE u pogledu broja investitora, ukupnog instaliranog kapaciteta vjetra i sunca i tijeka razvoja projekata? Koji su bili glavni problemi s kojima ste se susretali u realizaciji tog projekta?

Točno, to je naš prvi projekt u pogonu sada već više od 10 godina, a u ovom trenutku su nam u fazi gradnje dva projekta vjetroelektrana, Opor (27 MW) i Boraja (45 MW), u neposrednoj blizini Vjetroelektrane Jelinak u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Kada se krenulo sa razvojem mnogih projekata, pa tako i Jelinka prije više od 15 godina, ali i Opora i
Boraje, puno je toga bilo nepoznato. Nije uopće postojao zakonodavni okvir za OIE projekte, nisu
postojali jasni koraci, već je dio toga bila improvizacija i prilagodba onome što se ima od
zakonodavnog okvira, kako bi se došlo do konačnog projekta. Usporedno s razvojem tih projekata
razvijao se i sektor OIE, pa tako i prateći zakonodavni okvir. Uz česte političke promjene mijenjali su
se i planovi i odstupalo od nekakvih strateških odrednica RH, no u zadnjih nekoliko godina taj je smjer
ipak jasan, jer to je jedini smjer u kojem ide i čitava Europska unija.

U početku je tu bilo nekoliko tvrtki koje su se bavile razvojem projekata, ali na kraju, bilo da je riječ o domaćim ili stranim tvrtkama, projekti su realizirani sa stranim partnerima jer drugačije nije moglo biti. Projektno financiranje kod banaka u Hrvatskoj za projekte OIE jednostavno nije postojalo ili ga je bilo jako teško realizirat po komercijalno prihvatljivim uvjetima. Danas je to u mnogočemu drugačije. Malo kaskamo s provedbom zakona i podzakonskih akata od strane Vlade RH i ministarstava, no vjerujem kako će se i to uskoro promijeniti na bolje.

Kad je riječ o projektima novih vjetroelektrana Opor i Boraja, koje ste spomenuli, o kolikim ulaganjima se radi i kada bi se, prema vašim planovima, one trebale naći u redovitom radu?

Upravo se grade. Završetak gradnje je planiran u ljeto ove godine, a početak punog pogona, nakon testnog razdoblja, očekuje se krajem ove godine, odnosno početkom 2025. Ukupna vrijednost ulaganja je oko 110 milijuna eura, i to samo za potrebe izgradnje i ugradnje opreme.

Razvijate i projekt najveće solarne elektrane u Hrvatskoj i široj regiji, Promina (150 MW). U kojoj je fazi, koja je vrijednost investicije i kada je planirano da projekt postane operativan?

Projekt je već dugo spreman i, da je ovisilo samo o nama, već bi bio u fazi izgradnje. No radi učestalih izmjena zakona i procedura, koje su projekte koji su u razvoju po „starim procedurama“ stavili u isti koš s projektima koji tek kreću u razvoj, došlo je do zastoja u protekle dvije godine. No sigurni smo kako sa radovima počinjemo već krajem ove 2024. godine te, kako je riječ o solarnoj elektrani i izgradnji najveće trafostanice u ovom dijelu Hrvatske u zadnjih 40-ak godina, vjerujem da bi do kraja 2025. godine trebala biti u pogonu. S obzirom na tržišnu analizu, cjelokupan projekt zajedno sa realizacijom trafostanice je oko 110 milijuna eura.

Što vidite kao trenutno najveće prepreke za razvoj projekata OIE u Hrvatskoj i na koji način mislite
da bi mogle biti otklonjene?

Osjećam kako se ponavljam (smijeh). Šalu na stranu, uvijek i svugdje je nazivnik isti, a to je zakonodavni okvir i spremnost i mogućnost javno- pravnih tijela da ubrzaju svoje postupke i izdavanja akata. Imamo odlične odluke i zaključke Vlade RH o davanju prioriteta projektima OIE upravo kako bi ubrzali tranziciju i ostvarili ciljeve koje smo preuzeli i koje smo sami sebi kao država postavili. No, na žalost, nazivnik se modificira dosta često ili se ne provodi, a to je najveći problem. Potencijal u resursima imamo, znanje dokazano imamo, tehnologiju i kapacitete također imamo. Dakle, sve što nedostaje su upravo proaktivno djelovanje od strane zakonodavca i javno-pravnih tijela. Ide to na bolje, ali ide sporo. Vjerujem kako će ova godina biti prekretnica, mora biti. Kad pogledate protekle dvije godine, vidite veliku propuštenu priliku. Najveća energetska kriza na ovim prostorima, posebice u EU vezano uz nesretni rat u Ukrajini, a mi kao država smo istu najmanje ili najlošije iskoristili od svih članica EU. To je poražavajuće.

Kakva su vaša predviđanja u pogledu priključenja novih instaliranih kapaciteta OIE u Hrvatskoj u
narednih pet godina?

Optimist sam, uz jedan dodatak: vidim to u drugom dijelu od spomenutih pet godina. Naime, u slijedeće dvije do tri godine instalacije velikih kapaciteta OIE projekata će biti u zastoju i padu u odnosu na protekle godine, upravo iz svih ranije navedenih razloga. Proteklih nekoliko godina izgubili smo u neodobravanju projekata i nedobivanju potrebnih dozvola i akata za gradnju.

Šteta što kao država nismo predvodnici u ovom segmentu, jer imamo sve preduvjete za to, već kasnimo i samo pratimo ostale.

Za sada su vaše aktivnosti, odnosno projekti, ograničeni na Hrvatsku. Planirate li iskorak u pogledu razvoja projekata i na zemlje u okruženju?

Intenzivno na tome radimo, posebno u zemljama u okruženju gdje smo prisutni već dugo. Vjerujem kako ćemo u razdoblju od narednih 3-5 godina imati i neke realizirane projekte vjetroelektrana ili solarnih elektrana.

Kakav će, po vama, biti elektroenergetski miks u srednjoročnom razdoblju? Mislite li da u njemu ima prostora i za nuklearnu energiju i što mislite kakva će biti pozicija vodika, kako u integraciji OIE tako i općenito u elektroenergetskom miksu u budućnosti?

Ne vjerujem kako će elektroenergetski miks u Hrvatskoj značajno mijenjati. Nešto će porasti udio OIE, koji je i sada zahvaljujući velikim hidroelektranama koje imamo i instaliranim kapacitetima vjetroelektrana ipak značajan.

Hrvatska nema nuklearnu elektranu na svom teritoriju, imamo suvlasništvo nad NE Krško, koja je u Sloveniji i „pribraja se“ njihovoj energetskoj bilanci. Po meni, neće biti nikakvih novih nuklearnih elektrana ili proširenja postojećih, kao što se nisu u zadnjih 10-ak godina gradile ni nove termoelektrane, ma koliko su neki u to vjerovali. Za takav potez, odnosno projekte, nema potrebe, niti bi oni imali smisla. Za nuklearke mogu generalno reći da ih ne vidim u nikakvom novom miksu jer je to tehnologija koja se, na žalost, nije razvila i koja dosta ovisi o političkim kretanjima na globalnoj razini. Trenutno svjedočimo kako to utječe i na dobavu goriva, održavanje i sami razvoj, a posljedično i na cijenu proizvoda, odnosno električne energije.

Kad je riječ o vodiku, on sigurno ima budućnost, ponajviše u određenim industrijskim granama, odnosno tamo gdje možda baterije neće moći zamijeniti fosilna goriva, pa će to „odraditi“ vodik. Također, upotrebu vodika, naravno zelenog, vidim u neposrednoj blizini mjesta gdje se proizvodi električna energija potrebna za elektrolizu iz OIE. Po meni, svjetliju budućnost za vodik možemo očekivati za 10-ak godina.

Vaša tvrtka nedavno je postala korporativni član XEnergyja i bit će jedan od važnih sudionika njezine PPA (Power Purchase Agreement) platforme. Za koje vrijednosti i ciljeve smatrate da su zajednički ACCIONI i XEnergyju i što očekujete od članstva?

Ponosni smo član i dijelimo taj entuzijazam i želju za okupljanjem različitih dionika u konačnici oko istih ili vrlo sličnih ciljeva, a gdje se pritom otvaraju brojne mogućnosti suradnje među članovima udruženja. PPA platforma je upravo dokaz toga, jer ideja je spojiti one koji proizvode, one koji konzumiraju i one koji to povezuju u konačnici. Cijeli svijet ide prema tom modelu. U početku su to bili modeli za velike korporacije i velike proizvođače, no ono što mnogi ne vide jest kako se sustav vezan za proizvodnju, distribuciju i prodaju električne energije toliko brzo mijenja da nisu ni svjesni koliko će se tek novih mogućnosti otvarati u budućnosti i novih poslovnih modela koji će ići u korist svim dionicima.

NAJAVA: Predavanje Vladislava Veselice, člana Uprave JANAF-a

Drage naše članice i članovi, ali i svi ostali zainteresirani, pripremili smo vam jedno izuzetno zanimljivo predavanje koje će održati član Uprave JANAF-a Vladislav Veselica na temu Fukutsu no seishin – Nikad se ne predaj ili kako implementirati istočnjačku filozofiju u svoju poslovnu praksu. Fukutsu no Seishin znači nikad ne odustati. Također se može prevesti kao “(Iako sto puta) slomljen (još uvijek) ne podliježi”. Ili, u slobodnijem prijevodu, “Čak i ako te napadnu/tuku sto puta, i dalje budi neustrašiv/neukrotiv”.

Predavanje će se održati 28.02. u 17 sati u Zagrebu, a točnu lokaciju objavit ćemo uskoro. Pratite naše Linkedin objave za „dopunu najave“, a spomenuta informacija o lokaciji bit će objavljena i na našoj web stranici.

Dođite, saznajte nešto novo i interesantno te uživajte u networkingu nakon predavanja. Prijave su na ovom linku.

Ekonomski fakultet u Rijeci (EFRI) postao strateški partner XEnergyja

Znanost i istraživanje temelj su novih znanja neophodnih za energetsku tranziciju i transformaciju ekonomije i društva prema održivom i inkluzivnom. Stoga s posebnim zadovoljstvom predstavljamo našeg strateškog partnera Ekonomski fakultet u Rijeci (EFRI) koji će doprinijeti znanstvenoj i stručnoj razini aktivnosti XEnergy.

Osim znanstvene i istraživačke izvrsnosti, EFRI je posebno aktivan u razvoju suradnje s gospodarstvom kroz svoj Gospodarski savjet te smo sigurni da ćemo u suradnji s EFRI-em ostvariti sinergijski učinak u svim našim zajedničkim projektima. Kako ističe dopredsjednica EFRI Gospodarskog savjeta Vesna Buterin, “Ovo tijelo predstavlja novi iskorak EFRI-a u povezivanju gospodarskog, javnog i akademskog sektora. Aktivnosti Savjeta fokusirane su na intenziviranje suradnje akademske i poslovne zajednice kroz prilagođavanje studijskih programa potrebama gospodarstva, osmišljavanje i provođenje programa cjeloživotnog učenja, rad na istraživačkim i europskim projektima te cijeli niz aktivnosti u korist šire zajednice. Članovi Gospodarskog savjeta su istaknuti poduzetnici, gospodarstvenici i predstavnici javne vlasti koji su prepoznali važnost povezivanja znanosti i prakse. Savjet kroz zajedničke inicijative s poslovnom zajednicom također daje doprinos donošenju pojedinih zakona i određenih segmenta regulative i poticaja čije uvođenje treba predlagati javnim tijelima.”

Pristup stručnom znanju, istraživačkim resursima te inovativnim metodama koje pruža EFRI omogućit će XEnergyju da stvori održive strategije i kreira aktivnosti temeljene na najnovijem ekonomskom i menadžerskom znanju. Dekan EFRI-a Saša Drezgić s ponosom ističe kako se EFRI već profilirao prema temama “zelenog” i održivog kroz razne svoje aktivnosti. Tako je EFRI nositelj MBA studija Ekonomija energetskog sektora te se kroz velik broj znanstvenih projekata i programa cjeloživotnog obrazovanja usmjerio prema ekonomiji energetike, upravljanju resursima, cirkularnoj ekonomiji, ESG-u i održivosti tj. temama koje su postale ključne za budući razvoj Hrvatske.

Hvala dekanu Saši Drezgiću i prodekanici za suradnju s gospodarstvom i istraživanje Vesni Buterin na novim idejama i modernom promišljanju uloge visokoškolske institucije u razvoju gospodarstva. Veselimo se suradnji!

Martina Dragičević (A1 Hrvatska) – pojačanje u Savjetodavnom odboru XEnergyja

S velikim zadovoljstvom predstavljamo našu novu članicu Savjetodavnog odbora XEnergyja – Martinu Dragičević, MA, MBA, još jednu fantastičnu ženu koja dolazi iz svijeta elektroničkih komunikacija i digitalnih rješenja. Njen obrazovni background je zaista bogat: završila je Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, magisterij u području EU prava tržišnog natjecanja, Kings College University of London te MBA Swiss School of Business Management – MBA in General Finance. Direktorica je Odjela za regulatorne poslove i EU fondove u tvrtki A1 Hrvatska, gdje je uspješno gradila karijeru u pretežito inženjerskom okruženju. U A1 Hrvatska vodi timove zadužene za:

  • specifičnu sektorsku (ex ante) regulaciju i opću (ex post) regulaciju tržišnog natjecanja pokrivanjem širokog raspona funkcija podrške poslovanju – od veleprodajnih i maloprodajnih tržišta unutar sektor elektroničkih komunikacija, energetskog sektora, kibernetičke sigurnosti, digitalnih i medijskih usluga uključivo umjetnu inteligenciju do podrške realizacije održive okolišne, društvene i upravljačke (ESG) strategije A1 Hrvatska
  • učinkovito korištenje sredstava EU za potrebe poslovnih procesa i realizaciju poslovne strategije A1 Hrvatska s posebnim naglaskom na gradnju mreža vrlo velikog kapaciteta i obnovljivih izvora energije te povećanje energetske učinkovitosti A1 Hrvatska
  • komunikaciju s javnim institucijama na nacionalnoj i EU razini, a u čijoj nadležnosti se nalaze usluge iz područja djelovanja A1 Hrvatska.

Uključena je u rad interesnih radnih skupina Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), gdje obnaša dužnost Voditeljice radne skupine za telekomunikacije i povezivost te dopredsjednice izvršnog odbora HUP ICT-a, zatim Hrvatske gospodarske komore (HGK) i Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham Croatia).

Veseli nas što će kroz svoje projekte biti poveznica između XEnergyja i poslovne zajednice usmjerene na regulaciju inovativnih tehnoloških rješenja, kibernetičku sigurnost i digitalizaciju bez kojih nema energetske tranzicije.

Dobro nam došla!