INTERVJU: Aljoša Pleić, direktor ACCIONA Energije

Šteta što kao država nismo predvodnici u segmentu obnovljivih izvora energije jer imamo sve preduvjete za to

ACCIONA ENERGIJA, podružnica vodeće svjetske kompanije u području ulaganja u obnovljive izvore energije, s više od 30 godina iskustva, već je više od 20 godina dio energetske scene i u Hrvatskoj. U razgovoru u nastavku njezin prvi čovjek, Aljoša Pleić, povlači paralelu između tijeka razvoja projekata prije 10-15 godina i danas, najavljuje njihove projekte u izgradnji te iznosi svoj stav o glavnim preprekama u razvoju projekata, kao i svoje viđenje budućnosti razvoja sektora obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj.

Koliko ACCIONI Hrvatska znači višedesetljetno iskustvo i podrška matične tvrtke koja, u energetskom dijelu svog poslovanja, djeluje u 30-ak zemalja na pet kontinenata?

Iskustvo koje ACCIONA globalno ima uvelike pomaže svakom pojedinom tržištu gdje djeluje ACCIONA ili neka njena članica, pa je tako i u Hrvatskoj. Ovdje za sada djelujemo kao ACCIONA ENERGIJA te se bavimo proizvodnjom električne energije iz obnovljivih izvora energije (OIE), prisutni smo duže od 20 godina te zapošljavamo više od 20 ljudi. Iskustvo koje možemo primijeniti iz drugih zemalja ponajviše se tiče planiranja projekata te same izgradnje i upravljanja, dok je razvoj projekta specifičan za zemlju u kojoj se odvija.

Vaš prvi i za sada jedini operativni projekt, VE Jelinak kapaciteta 30 MW, u rad je puštena 2013. U odnosu na danas kakva je tad bila situacija u sektoru OIE u pogledu broja investitora, ukupnog instaliranog kapaciteta vjetra i sunca i tijeka razvoja projekata? Koji su bili glavni problemi s kojima ste se susretali u realizaciji tog projekta?

Točno, to je naš prvi projekt u pogonu sada već više od 10 godina, a u ovom trenutku su nam u fazi gradnje dva projekta vjetroelektrana, Opor (27 MW) i Boraja (45 MW), u neposrednoj blizini Vjetroelektrane Jelinak u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Kada se krenulo sa razvojem mnogih projekata, pa tako i Jelinka prije više od 15 godina, ali i Opora i
Boraje, puno je toga bilo nepoznato. Nije uopće postojao zakonodavni okvir za OIE projekte, nisu
postojali jasni koraci, već je dio toga bila improvizacija i prilagodba onome što se ima od
zakonodavnog okvira, kako bi se došlo do konačnog projekta. Usporedno s razvojem tih projekata
razvijao se i sektor OIE, pa tako i prateći zakonodavni okvir. Uz česte političke promjene mijenjali su
se i planovi i odstupalo od nekakvih strateških odrednica RH, no u zadnjih nekoliko godina taj je smjer
ipak jasan, jer to je jedini smjer u kojem ide i čitava Europska unija.

U početku je tu bilo nekoliko tvrtki koje su se bavile razvojem projekata, ali na kraju, bilo da je riječ o domaćim ili stranim tvrtkama, projekti su realizirani sa stranim partnerima jer drugačije nije moglo biti. Projektno financiranje kod banaka u Hrvatskoj za projekte OIE jednostavno nije postojalo ili ga je bilo jako teško realizirat po komercijalno prihvatljivim uvjetima. Danas je to u mnogočemu drugačije. Malo kaskamo s provedbom zakona i podzakonskih akata od strane Vlade RH i ministarstava, no vjerujem kako će se i to uskoro promijeniti na bolje.

Kad je riječ o projektima novih vjetroelektrana Opor i Boraja, koje ste spomenuli, o kolikim ulaganjima se radi i kada bi se, prema vašim planovima, one trebale naći u redovitom radu?

Upravo se grade. Završetak gradnje je planiran u ljeto ove godine, a početak punog pogona, nakon testnog razdoblja, očekuje se krajem ove godine, odnosno početkom 2025. Ukupna vrijednost ulaganja je oko 110 milijuna eura, i to samo za potrebe izgradnje i ugradnje opreme.

Razvijate i projekt najveće solarne elektrane u Hrvatskoj i široj regiji, Promina (150 MW). U kojoj je fazi, koja je vrijednost investicije i kada je planirano da projekt postane operativan?

Projekt je već dugo spreman i, da je ovisilo samo o nama, već bi bio u fazi izgradnje. No radi učestalih izmjena zakona i procedura, koje su projekte koji su u razvoju po „starim procedurama“ stavili u isti koš s projektima koji tek kreću u razvoj, došlo je do zastoja u protekle dvije godine. No sigurni smo kako sa radovima počinjemo već krajem ove 2024. godine te, kako je riječ o solarnoj elektrani i izgradnji najveće trafostanice u ovom dijelu Hrvatske u zadnjih 40-ak godina, vjerujem da bi do kraja 2025. godine trebala biti u pogonu. S obzirom na tržišnu analizu, cjelokupan projekt zajedno sa realizacijom trafostanice je oko 110 milijuna eura.

Što vidite kao trenutno najveće prepreke za razvoj projekata OIE u Hrvatskoj i na koji način mislite
da bi mogle biti otklonjene?

Osjećam kako se ponavljam (smijeh). Šalu na stranu, uvijek i svugdje je nazivnik isti, a to je zakonodavni okvir i spremnost i mogućnost javno- pravnih tijela da ubrzaju svoje postupke i izdavanja akata. Imamo odlične odluke i zaključke Vlade RH o davanju prioriteta projektima OIE upravo kako bi ubrzali tranziciju i ostvarili ciljeve koje smo preuzeli i koje smo sami sebi kao država postavili. No, na žalost, nazivnik se modificira dosta često ili se ne provodi, a to je najveći problem. Potencijal u resursima imamo, znanje dokazano imamo, tehnologiju i kapacitete također imamo. Dakle, sve što nedostaje su upravo proaktivno djelovanje od strane zakonodavca i javno-pravnih tijela. Ide to na bolje, ali ide sporo. Vjerujem kako će ova godina biti prekretnica, mora biti. Kad pogledate protekle dvije godine, vidite veliku propuštenu priliku. Najveća energetska kriza na ovim prostorima, posebice u EU vezano uz nesretni rat u Ukrajini, a mi kao država smo istu najmanje ili najlošije iskoristili od svih članica EU. To je poražavajuće.

Kakva su vaša predviđanja u pogledu priključenja novih instaliranih kapaciteta OIE u Hrvatskoj u
narednih pet godina?

Optimist sam, uz jedan dodatak: vidim to u drugom dijelu od spomenutih pet godina. Naime, u slijedeće dvije do tri godine instalacije velikih kapaciteta OIE projekata će biti u zastoju i padu u odnosu na protekle godine, upravo iz svih ranije navedenih razloga. Proteklih nekoliko godina izgubili smo u neodobravanju projekata i nedobivanju potrebnih dozvola i akata za gradnju.

Šteta što kao država nismo predvodnici u ovom segmentu, jer imamo sve preduvjete za to, već kasnimo i samo pratimo ostale.

Za sada su vaše aktivnosti, odnosno projekti, ograničeni na Hrvatsku. Planirate li iskorak u pogledu razvoja projekata i na zemlje u okruženju?

Intenzivno na tome radimo, posebno u zemljama u okruženju gdje smo prisutni već dugo. Vjerujem kako ćemo u razdoblju od narednih 3-5 godina imati i neke realizirane projekte vjetroelektrana ili solarnih elektrana.

Kakav će, po vama, biti elektroenergetski miks u srednjoročnom razdoblju? Mislite li da u njemu ima prostora i za nuklearnu energiju i što mislite kakva će biti pozicija vodika, kako u integraciji OIE tako i općenito u elektroenergetskom miksu u budućnosti?

Ne vjerujem kako će elektroenergetski miks u Hrvatskoj značajno mijenjati. Nešto će porasti udio OIE, koji je i sada zahvaljujući velikim hidroelektranama koje imamo i instaliranim kapacitetima vjetroelektrana ipak značajan.

Hrvatska nema nuklearnu elektranu na svom teritoriju, imamo suvlasništvo nad NE Krško, koja je u Sloveniji i „pribraja se“ njihovoj energetskoj bilanci. Po meni, neće biti nikakvih novih nuklearnih elektrana ili proširenja postojećih, kao što se nisu u zadnjih 10-ak godina gradile ni nove termoelektrane, ma koliko su neki u to vjerovali. Za takav potez, odnosno projekte, nema potrebe, niti bi oni imali smisla. Za nuklearke mogu generalno reći da ih ne vidim u nikakvom novom miksu jer je to tehnologija koja se, na žalost, nije razvila i koja dosta ovisi o političkim kretanjima na globalnoj razini. Trenutno svjedočimo kako to utječe i na dobavu goriva, održavanje i sami razvoj, a posljedično i na cijenu proizvoda, odnosno električne energije.

Kad je riječ o vodiku, on sigurno ima budućnost, ponajviše u određenim industrijskim granama, odnosno tamo gdje možda baterije neće moći zamijeniti fosilna goriva, pa će to „odraditi“ vodik. Također, upotrebu vodika, naravno zelenog, vidim u neposrednoj blizini mjesta gdje se proizvodi električna energija potrebna za elektrolizu iz OIE. Po meni, svjetliju budućnost za vodik možemo očekivati za 10-ak godina.

Vaša tvrtka nedavno je postala korporativni član XEnergyja i bit će jedan od važnih sudionika njezine PPA (Power Purchase Agreement) platforme. Za koje vrijednosti i ciljeve smatrate da su zajednički ACCIONI i XEnergyju i što očekujete od članstva?

Ponosni smo član i dijelimo taj entuzijazam i želju za okupljanjem različitih dionika u konačnici oko istih ili vrlo sličnih ciljeva, a gdje se pritom otvaraju brojne mogućnosti suradnje među članovima udruženja. PPA platforma je upravo dokaz toga, jer ideja je spojiti one koji proizvode, one koji konzumiraju i one koji to povezuju u konačnici. Cijeli svijet ide prema tom modelu. U početku su to bili modeli za velike korporacije i velike proizvođače, no ono što mnogi ne vide jest kako se sustav vezan za proizvodnju, distribuciju i prodaju električne energije toliko brzo mijenja da nisu ni svjesni koliko će se tek novih mogućnosti otvarati u budućnosti i novih poslovnih modela koji će ići u korist svim dionicima.

INTERVJU: Iva Rogović Lekić, CEO Marsh McLennan Croatia

Naš je cilj pružiti inovativna rješenja za upravljanje rizikom koja tvrtkama omogućuju prilagodbu, napredak i doprinos održivoj budućnosti

Marsh McLennan najveća je globalna kompanija koja se bavi upravljanjem rizicima, strategijama i ljudima, s tradicijom dugom 153 godine. Kotira na njujorškoj burzi NYSE (MMC), a energetika je kao industrija Marshu iznimno važna i spada u jednu od njihovih sedam specijalnosti unutar kompanije. Zašto su u današnjem svijetu nikad složenijih rizika i izloženosti tvrtki njima brokeri u osiguranju i reosiguranju postali nezaobilazan čimbenik u poslovanju, kojim rizicima su tvrtke najizloženije i koje vrste osiguranja za njih Marsh nudi, ali i o nizu drugih pitanja, razgovaramo s Ivom Rogović Lekić, glavnom direktoricom Marsha Hrvatska, inače odnedavno korporativnim članom XEnergyja i generalnim sponzorom njegove nedavno održane konferencije „Najvažniji rizici poslovanja u 2024. godini – strategije upravljanja u hrvatskim kompanijama“.

U razvijenim zemljama ovlašteni brokeri u osiguranju i reosiguranju nezaobilazan su dio
poslovanja svake ozbiljne tvrtke i imaju jedinstvenu ulogu u zaštiti tvrtke ugovaratelja
osiguranja. Primjećujete li da u Hrvatskoj posljednjih godina ozbiljnije sazrijeva svijest o
tome, odnosno da se mijenja pristup rizicima?

U Hrvatskoj se zaista mijenja svijest o rizicima, a sukladno tim promjenama mijenja se i pristup upravljanju rizicima. Međutim, čini mi se da kompanije kod nas, bez obzira na njihovu veličinu, strukturu ili broj zaposlenika nisu svjesne koliko i koje sve rizike mogu prenijeti na osiguravajuća društva. Problem koji iz toga proizlazi je taj da se često osiguravaju rizici koji ne utječu na samo poslovanje u toj mjeri da bi trebali biti osigurani, dok drugi važni rizici ostaju u retenciji samih kompanija i nisu osigurani, što u konačnici može imati velike posljedice na poslovanje i opstojnost kompanije. Upravo iz ovog razloga smatramo zaista nužnim angažirati brokera u osiguranju i reosiguranju jer je naša dužnost alocirati osnovne rizike kojima je klijet izložen te kreirati adekvatan program osiguranja koji će u slučaju štetnog događaja generirati isto tako adekvatnu financijsku naknadu – isplatu osigurnine.

Energetika je jedan od sektora u kojima je Marsh Hrvatska snažno prisutan. Možete li nam reći više o tome koji segment vaše ekspertize je najzastupljeniji?

Marsh McLennan najveća je globalna kompanija koja se bavi upravljanjem rizicima, strategijama i ljudima. Postojimo 153 godine, kotiramo na NYSE (MMC) i imamo zaista dugu tradiciju. Energetika nam je kao industrija iznimno važna i spada u jednu od naših sedam specijalnosti unutar kompanije (dodatno su tu još avijacija, osiguranje u domeni spajanja i akvizicija i transakcijski rizici (PEM&A), osiguranje potraživanja, osiguranje financijskih gubitaka i kibernetička sigurnost, brodarstvo, građevinarstvo / osiguranje objekata u izgradnji), što znači da oko ove grane poslovanja okupljamo stručnjake u cijelom svijetu. S obzirom na veličinu Marsha, imamo zasebne jedinice za svaki segment energetskog sektora, bilo da se radi o obnovljivim izvorima energije, električnoj energiji, sirovoj nafti, LNG-u ili nečem drugom. Nadalje, kad se radi o tzv. „prljavim“ energijama koje danas još uvijek postoje i za koje je najteže pronaći kapacitete osiguranja i reosiguranja, opet svoje timove dijelimo zasebno na rafinerijsko poslovanje (downstream), infrastrukturu za transport, skladištenje i distribuciju sirove nafte, plina i drugih energenata (midstream), istraživanje i proizvodnju nafte i plina (upstream) itd. Ne plasiraju se svi energetski rizici na ista tržišta, osobito je važno da se npr. imovinski rizici plasiraju zasebno i na druga tržišta osiguranja i reosiguranja u odnosu na rizike od odgovornosti, da je rizik od onečišćenja i to onog postepenog vrlo teško plasirati i da postoji velik broj specifičnih zahtjeva koji se postavljaju od strane tržišta osiguranja i reosiguranja. Jedan od važnih čimbenika, osobito u energetici, jest procjena rizika i izvještaj o procjeni rizika (risk survey report). Bez ovih dokumenata plasman u osiguranje zadovoljava samo formu i nikako ga ne preporučamo jer naglašavamo da je potrebno osigurati rizike koji su zaista prisutni i da se osiguranje ne bi trebalo kupovati kao s polica u supermarketu. Iznimno je važno da u razgovor prije plasmana u osiguranje budu uključene uprave društava koje su zasigurno najupućenije u eventualne posljedice neosiguravanja pojedinih rizika i jedine kao takve uz našu preporuku mogu donijeti odluku o tome. Ne treba zaboraviti da je budžet / financijski okvir također nešto što nam daje smjernice, ali kroz cijeli postupak prije samog plasmana u osiguranje stalno napominjemo kako se radi o upravljanju rizikom, a ne trošku. Osiguranje je tu da zaštiti bilancu društva kad se dogodi štetni događaj, a to je najvažnije. Kad se radi o energetici i o društvima koja su u ovom sektoru od strateške važnosti za Republiku Hrvatsku, onda se ništa ne prepušta slučaju i svaki segment poslovanja se detaljno sagledava.


Naše kompetencije u energetskom sektoru na lokalnoj i globalnoj razini zaista su visoke. Sama činjenica što svake godine organiziramo svjetske energetske konferencije, Energy Industry Conference u Dubaiju i Sjedinjenim Američkim Državama, na kojima sudjeluje nekoliko tisuća stručnjaka i naših klijenata isključivo iz energetskog sektora, govori sama za sebe. Dodatno, Marsh u suradnji sa Chartered Insurance Institute of UK ima svoju energetsku akademiju. Energetika je u našoj kompaniji zaista prepoznata kao iznimno važna industrija i ponosni smo na ogroman portfelj u ovom sektoru, ne samo na globalnoj razini već i lokalno. Velika većina kompanija iz energetskog sektora u Hrvatskoj naši su klijenti.

Kako se prilagođavate novom okruženju u kojem su rizici zelene tranzicije i klimatski rizici postali izuzetno bitni i što možete ponuditi hrvatskim kompanijama u tom segmentu?

Mi u Marshu razumijemo važnost prilagodbe novom okruženju u kojem su rizici povezani sa zelenom tranzicijom i klimatskim promjenama postali sve značajniji. Svjesni smo da ti rizici mogu imati dubok utjecaj na tvrtke i njihove poslovanja. Kako bi se suočili s tim izazovima, razvili smo sveobuhvatan skup rješenja i usluga kako bi pomogli tvrtkama da se nose s rizicima i prilikama povezanim sa uvodno spomenutom zelenom tranzicijom i klimatskim promjenama.

Radimo na procjeni i ublažavanju rizika na način da pomažemo tvrtkama da procijene svoju izloženost rizicima povezanima s klimom i razviju strategije za njihovo ublažavanje. To uključuje prepoznavanje fizičkih rizika kao što su ekstremni vremenski uvjeti i procjenu prijelaznih rizika povezanih s regulatornim promjenama i promjenama na tržištu.

Kroz osigurateljna rješenja nudimo niz proizvoda osiguranja prilagođenih rizicima povezanima s klimom. To uključuje pokriće za štetu na imovini uzrokovanu ekstremnim vremenskim prilikama, prekid poslovanja zbog poremećaja povezanih s klimom, zaštitu od odgovornosti za štetu u okolišu, parametrijska osiguranja itd. Pomažemo tvrtkama u razvoju strategija financiranja rizika za upravljanje financijskim učincima rizika povezanih s klimom. To može uključivati ​​strukturiranje programa osiguranja, istraživanje alternativnih mehanizama prijenosa rizika i pristup tržištima kapitala za rješenja za financiranje rizika, kao i alate za modeliranje i analizu scenarija za procjenu potencijalnog utjecaja klimatskih promjena na poslovanje. U zasebnoj jedinici za savjetovanje o rizicima (Marsh risk advisory) pomažemo tvrtkama u razvoju strategija održivosti i otpornosti za prilagodbu zelenoj tranziciji i klimatskim promjenama, što uključuje procjenu utjecaja poslovanja na okoliš, provedbu mjera energetske učinkovitosti i uključivanje razmatranja klimatskih rizika u poslovno planiranje. Naš je cilj pružiti inovativna rješenja za upravljanje rizikom koja tvrtkama omogućuju prilagodbu, napredak i doprinos održivoj budućnosti.

U razvijenim zemljama su osiguranje od menadžerske odgovornosti, kibernetičko osiguranje, ili osiguranje prilikom spajanja i preuzimanja (M&A), koje nudite i vi, uobičajeni u poslovanju. Koliko hrvatski menadžeri prepoznaju važnost osiguranja od tih rizika?

Moram priznati sve više i to me zaista raduje. Osiguranje od menadžerske odgovornosti postalo je zaista „must have“ pokriće. Trend je kao i kod ostalih specifičnih vrsta osiguranja došao sa razvijenih tržišta, u početku kad su strani menadžeri došli na upravljačke pozicije svojih kompanija ili ovisnih društava u Hrvatskoj. Samim time što kao stranac dobivate ključnu funkciju u Hrvatskoj, sukladno hrvatskim zakonima, ne govorite jezik i ne poznajete dobre lokalne standarde – zasigurno ste izloženi. Gotovo 70% svih polica osiguranja od menadžerske odgovornosti u Hrvatskoj ugovoreno je putem našeg posredovanja. Na lokalnoj i regionalnoj razini imamo stručnjake koji se bave samo ovim vrstama osiguranja (kod nas je to tzv. FINPRO), a uključuje i osiguranje od rizika kibernetičke (ne)sigurnosti te osiguranje od raznih vrsta profesionalnih odgovornosti. Zasebna praksa u Marshu je i spajanje i preuzimanje privatnog kapitala, odnosno tzv. PEMA (Private Equity M&A) i ovdje naglasak moram staviti na kreiranje polica osiguranja od odgovornosti menadžera koje uključuju ili ne uključuju rizike vezane uz transakciju, osiguranje same transakcije, osiguranje od potencijalne opasnosti budućih obveza (contingent liability), osiguranje od poreznih rizika / promjena porezne politike (tax liability) itd. Ovdje je potencijalna izloženost ogromna, proizvodi su iznimno kompleksni i broker je apsolutno nužan.

Za koje rizike predviđate da će biti najizraženiji u razdoblju pred nama, a posebno za tvrtke
iz energetskog sektora?

Promjene u vladinim politikama i propisima mogu značajno utjecati na energetski sektor. Novi propisi koji se odnose na emisije, ciljeve obnovljive energije ili cijene ugljika zasigurno će utjecati na poslovanje energetskih tvrtki. Energetska tržišta podložna su fluktuacijama cijena zbog čimbenika kao što su geopolitičke napetosti, neuravnoteženost ponude i potražnje i promjene u globalnim gospodarskim uvjetima. Nadalje, tekuća tranzicija na obnovljive izvore energije može predstavljati izazove za tradicionalne energetske tvrtke koje se temelje na fosilnim gorivima. Prelazak na tehnologije obnovljivih izvora energije, kao što su solarna energija i vjetar, mogao bi dovesti do financijskih rizika za tvrtke koje snažno ulažu u fosilna goriva.

Energetski sektor se sve više oslanja na digitalnu infrastrukturu i međusobno povezane sustave. Ova ovisnost izlaže sektor prijetnjama u području kibernetičke sigurnosti, uključujući hakiranje, povrede podataka i napade ucjenjivačkih softwera / softwera za iznudu (ransomware). Uspješan kibernetički napad mogao bi poremetiti opskrbu energijom, ugroziti osjetljive podatke i dovesti do financijskih gubitaka. Uzmimo u razmatranje samo nedavni primjer napada na američki Colonial pipeline koji je bio najveći kibernetički napad na naftnu industriju u američkoj povijesti. Nije generirao samo trošak iznude, nego i zastoj nekih aviokompanija koje nisu dobile gorivo, a što je posljedično ogroman broj iznimno visokih odštetnih zahtjeva koji su upućeni prema Colonial pipelinu.

Događaji povezani s klimatskim promjenama, kao što su ekstremni vremenski događaji, podizanje razine mora i promjena obrasca padalina, mogu utjecati na energetsku infrastrukturu i rad. Energetske tvrtke moraju se suočiti s izazovima u prilagodbi tim promjenama i osiguravanju otpornosti svoje imovine. Napredak u tehnologiji, kao što je skladištenje energije, pametne mreže i električna vozila, može poremetiti tradicionalne energetske poslovne modele stoga se energetske tvrtke moraju prilagoditi i ulagati u nove tehnologije kako bi ostale konkurentne i zadovoljile rastuće zahtjeve potrošača.

Važno je napomenuti da su ovi rizici špekulativni i možda neće točno odražavati specifične rizike s kojima će se energetski sektor suočiti u 2024. godini. Stvarni rizici ovisit će, naravno, o širokom rasponu čimbenika, uključujući globalne događaje, tehnološki napredak i promjene politike.

XEnergy osnovan je kao žensko-muška neprofitna i nevladina udruga koja okuplja stručnjake koji aktivno promiču ulogu i vidljivost žena u energetskoj tranziciji. Kakav je položaj žena u Marshu i na koji način se pridonosi njihovu osnaživanju?

Globalno je naša strategija osnaživanje žena u našoj industriji. Moram priznati da u osiguranju danas dominiraju žene, dok je posao reosiguranja ipak još uvijek dominantno muški. Što se tiče žena i njihovog osnaživanja na putu prema liderskim ili menadžerskim pozicijama, i ovdje vidim snažan zamah. Osobno sam mišljenja da moramo započeti na lokalnim razinama i pokazati put nekim novim ženama liderima. Globalna strategija koja se kod nas kreira u središnjici, dakle u New Yorku, ipak je nešto globalno. Na nas na lokalnoj razini dominantan utjecaj ima lokalno tržište osiguranja koje je u razvoju. Dio smo tzv. emerging marketa, odnosno tržišta u razvoju, i put prema nekom drugom načinu razmišljanja o osiguranju i reosiguranju te upravljanju rizicima „na ženski način“ općenito još je pred nama. Međutim, ponosna sam na činjenicu da je odnos zaposlenika u našem uredu u Hrvatskoj gotovo 50:50, od siječnja 2024. taj odnos će biti još i veći u korist žena što me jako veseli. Što se tiče upravljačkih funkcija, istočna Europa u Marshu prednjači pred zapadnom i više je žena. Od ukupno tri menadžera u Marshu u Hrvatskoj jedna je žena, dva muškarca. Obzirom da sam predsjednica Uprave, a oni odgovaraju meni, veseli me da nisu samo muškarci i da imam taj neki poseban klik s još jednom ženom koja je na čelu našeg odjela osiguranja benefita zaposlenika. Ponosna sam da smo u protekle četiri i pol godine gotovo upeterostručili prihode i iznimno narasli, a u tom su rastu žene imale velik utjecaj. Osobno smatram da možda ponekad imamo širu sliku od muškaraca i da smo ipak malo empatičnije, što je za uspješno liderstvo jako važno. Nadalje, u našem su slučaju žene malo sklonije umrežavanju, što je iznimno važno.

Odnedavno ste član XEnergyjeve mreže. Za koje vrijednosti i ciljeve smatrate da su zajednički Marshu i XEnergyju?

Promicanje žena kroz XEnergy, promicanje energetske industrije i upravljanje rizicima u energetskom, ali i drugim sektorima koji sigurno uvelike ovise o energetici naš je važan cilj. Povećanjem vidljivosti počinjemo postojati kao partneri i etabliramo se na važnom tržištu. Na ovaj način u mogućnosti smo kreirati neke iznimno korisne politike, poticati javno-privatno partnerstvo i raditi na razvoju našeg tržišta. Komunikacija prema javnosti kroz kanale poput XEnergya nama je od velikog značaja i zaista me veseli da smo postali partneri. Za svoje partnere i klijente, ali i prospekte, organiziramo cjelogodišnje edukacije, što se pokazalo kao odličan način umrežavanja i usvajanja novih znanja koja nerijetko i sa globalne razine prenosimo kompanijama u Hrvatskoj.

INTERVJU – Vedrana Jelušić Kašić, članica Uprave Privredne banke Zagreb

Financirajući projekte kružnog gospodarstva jačamo konkurentnost i otpornost našeg gospodarstva, otvarajući pri tom i prostor inovacijama i novim radnim mjestima

Vrlo važan aspekt energetske tranzicije je i zeleno financiranje. Privredna banka Zagreb (PBZ), članica
Intesa Sanpaolo Grupe i odnedavno korporativni član XEnergyja, želi biti prva banka u održivom
financiranju. O strateškom usmjerenju banke i financiranju zelenih projekata koje banka nudi u svim
segmentima poslovanja razgovaramo s Vedranom Jelušić Kašić, članicom Uprave PBZ-a.


Intesa Sanpaolo Grupa (ISP), čija je Privredna banka Zagreb (PBZ) članica, još 2015. postala je
strateški partner Ellen MacArthur zaklade, jedne od najutjecajnijih svjetskih organizacija
posvećenih cirkularnoj ekonomiji i održivom gospodarstvu te postavila pet glavnih kriterija
prihvatljivosti za cirkularnu ekonomiju. PBZ se, kao članica ISP-a pridružila Net-Zero Banking savezu pod pokroviteljstvom UN-a kako bi pojačala zajedničke napore u borbi protiv klimatskih promjena. Koje konkretne ciljeve je time sebi zadala, odnosno na koje strateško usmjerenje se time obvezala?


Privredna banka Zagreb kao dio Intesa Sanpaolo Grupe obvezala se na nultu neto stopu emisija do godine za svoje vlastite emisije, a do 2050. godine za svoje kreditne i investicijske portfelje, upravljanja imovinom i osiguranja. Također, posebna pažnja pridaje se financiranjima koji potiču kružno gospodarstvo koje pomaže ublažiti klimatske promjene. Posebno potičemo kružno gospodarstvo jer ponovna upotreba i recikliranje proizvoda smanjuje upotrebu prirodnih resursa, utječe na manje narušavanje staništa i time pridonosi boljem očuvanju bioraznolikosti. Dodatno, zbog poticanja ponovnog iskorištenja proizvoda ili otpada, manje su i emisije stakleničkih plinova. Prema Europskoj agenciji za okoliš, industrijski procesi i upotreba proizvoda su odgovorni za 9,10 posto emisija stakleničkih plinova u Europskoj uniji, dok gospodarenje otpadom čini 3,32 posto, a procjena je da Europska unija proizvode više od 2,2 milijardi tona otpada svake godine.

Intesa Sanpaolo  jedna je od prvih banaka u Europi koja se priključila ovoj inicijativi, pružajući podršku
Zakladi Ellen MacArthur kako bi postala njezin prvi globalni partner za financijske usluge. Dodatno,
želja nam je biti prva banka u održivom financiranju – u tom segmentu razvili smo nove proizvode,
poput zelenih kredita i kredita povezanih sa održivošću u segmentu poslovanja s poduzećima smo za
naše klijente razvili kredite za održivo poslovanje i za ulaganje u digitalnu tranziciju. Smatramo
važnim i jačanje komunikacije s klijentima o ESG postignućima kroz definiranje mjerljivog skupa
ključnih ciljeva, te smo upravo pokrenuli i projekt ESG radionica koje će se organizirati diljem
Hrvatske prvenstveno namijenjene SME klijentima. Financirajući poduzeća i projekte koji ulažu u
kružno gospodarstvo jačamo i otpornost naše cijele privrede, kreirajući pritom i prostor za inovacije i
nova radna mjesta.

Trenutačno makroekonomsko okružje u Europi izazovno je i obilježeno inflatornim pritiscima čak i
u najsnažnijim i do jučer najotpornijim gospodarstvima poput Njemačkog. Koliko takve okolnosti
otežavaju procjenu rizika i da li je otežano kreditiranje i održivih, zelenih, projekata?

Usporavanje rasta, inflacija kao i povišene kamatne stope navode poduzeća da dodatno razmotre i
preispitaju nužnost i isplativost investicija u ovom trenutku, kao i financijske institucije da podrobno
razmotre rizike koji prate odrađena ulaganja koja financiraju.


Očekujemo da će se poduzeća odlučiti prvenstveno za projekte koje imaju višu stopu isplativosti i/ili
donose značajne uštede poput ulaganja u učinkovitost resursa, ulaganja u nove tehnologija koje će

pridonijeti manjem trošku energije, vode i drugih resursa i projekte koji su sufinancirani iz EU
programa ili NPOO. Nastojimo biti akcelerator inicijativa NPOO-a, posebice podržavajući poduzeća u
njihovoj održivoj tranziciji s inovativnim kreditnim instrumentima. S ciljem podrške kreditiranju
zelenih i održivih projekata PBZ je razvila dedicirane proizvode sa sveukupno nižim troškom
financiranja jer smatramo da ti projekti pridonose većoj konkurentnosti našeg gospodarstva posebno
vezano za sektor energetike.


Razvili smo i D-kredit koji nudi povoljne uvjete kreditiranja za nova ulaganja u digitalizaciju
poslovanja, poput višekanalne ponude, digitalnog dijaloga s kupcima i dobavljačima, jačanja digitalne
infrastrukture, digitalnu organizaciju ili neku drugu specifičnu namjenu. Održivost je tema koja potiče
inovativnost tako da kontinuirano promišljamo i radimo na novitetima u financiranju i podršci našim
klijentima.

Što PBZ nudi u okviru svoje linije zelenih kredita pod nazivom PBZ Energo krediti i kome su oni
namijenjeni?

U segmentu poslovanja s građanima imamo u ponudi Energo stambene kredite koji imaju povoljnije
uvjete i nižu kamatnu stopu od standardnih stambenih a mogu se koristiti za kupnju stambene
nekretnine viših energetskih razreda A, A+ i B i kupnju stambene nekretnine s poboljšanjem
energetske učinkovitosti. Također, kupnju i ugradnju kućnih solarnih elektrana može se
financirati PBZ Energo stambenim kreditom za poboljšanje energetske učinkovitosti bez hipoteke do
40.000 EUR uz fiksnu kamatnu stopu za cijelo razdoblje otplate kredita. Smatramo da kućne solarne
elektrane mogu biti koristan korak su prema energetskoj neovisnosti i izravnom pozitivnom utjecaju
na okoliš. Privredna banka Zagreb nedavno je potpisala i ugovor o suradnji s E.ON Energija vezano
za kreditiranje kućnih solarnih elektrana čime se dodatno diversificira ponuda zelenih proizvoda
Banke, pri čemu naš partner E.ON može ponuditi projektiranje i ugradnju kućne solarne elektrane po
modelu „ključ u ruke“.

Članica ste Uprave PBZ-a zadužena za područje poslovanja sa srednjim i velikim poduzećima i
investicijsko bankarstvo. Koji su najznačajniji zeleni projekti čiju je realizaciju PBZ do sada
financijski „pratila“ i možete li najaviti neke koji su u pripremnoj fazi?

U zadnjih nekoliko godina financirali smo brojne investicije u izgradnju ili obnovu zelenih zgrada,
hotela, škola,  solarne elektrane i vjetroelektrane, bioenergane, modernizaciju proizvodnih linija,
unaprjeđenje aglomeracijskih sustava, i slično. Ove godine financirali smo izgradnju nekoliko
vjetroelektrana značajnih kapaciteta, podržali program Hrvatskih voda koji pridonosi većoj otpornosti
naše vodne infrastrukture, kao i izdanje obveznica Zagrebačkog holdinga d.o.o. povezanih s održivim
razvojem, a koje ujedno predstavlja i najveće pojedinačno izdanje obveznica povezanih s održivim
poslovanjem na domaćem tržištu kapitala.  Istaknula bih i važan međunarodni projekt Karavasta u
Albaniji koji se odnosi se na izgradnju solarne fotonaponske elektrane snage 140 MW, koja će postati
najveća solarna elektrana na zapadnom Balkanu. Sponzor projekta  je Voltalia S.A., međunarodna
kompanija sa sjedištem u Francuskoj, uvrštena na Euronext i lider u sektoru obnovljivih izvora
energije, s instaliranim kapacitetom i kapacitetom u izgradnji od 2,6 GW i u pripremi 14,2 GW, u više
od 20 zemalja. 
 
Projekt, vrijedan 135 milijuna eura, financiran je sindiciranim kreditom od 99 milijuna eura, koji je
aranžirao EBRD (Europska banka za obnovu i razvoj) uz potporu Intesa Sanpaolo Grupe i IFC-a
(International Finance Corporation, dio Svjetske banke). S udjelom u kreditu od 29 milijuna eura,

Intesa Sanpaolo Grupa jedina je komercijalna banka uključena u transakciju  te također ima uloge kao
Administrative Agent, Payment Agent i Offshore Security Agent (PBZ), Onshore Security Agent i
Account Bank (ISBA) i derivative counterparty.


Raduju nas novi projekti u području proizvodnje energije iz sunčanih elektrana kao i projekti koji
jačaju energetsku infrastrukturu i skladištenje energije proizvedene iz obnovljivih izvora.

Članica ste Savjetodavnog odbora XEnergyja i jedna od mentora u sklopu njegova mentorskog
programa “Osnaživanje žena u energetskoj tranziciji”. Kao iznimno iskusna žena s respektabilnim
menadžerskim iskustvom na međunarodnom i domaćem tržištu, što su glavni savjeti koje bi ste
uputili mladim ženama na početku njihova poslovnog puta?

S obzirom da je udio žena u posebno u „tehničkim“ sektorima značajno i dalje podzastupljen, a
imajući u vidu da žene čine preko 50% visoko obrazovanog kadra i ostvaruju i iznimne rezultate na
poslovnim školama i poslijediplomskim studijima u Hrvatskoj i na vodećim međunarodnim
sveučilištima, potrebno je zajednički djelovati kako bismo unaprijedili kvalitetu upravljanja kroz
razvijanje raznolikih timova i jačanje liderskih vještina žena. Raznolikost teamova, vještina i pogleda
na poslovne izazove, jača upravljanje poduzećima i pridonosi snažnijim poslovnim rezultatima. Zbog
toga mi je izuzeto drago da sam se uključila i u mentorski program mladih poslovnih žena pri XEnergy
zajedno sa kolegicom gđom Natašom Mlakar, voditeljicom ESG centra kompetencija za srednja i
velika poduzeća u PBZ-u.


Moja poruka mladim ženama, i muškarcima, je „biti ponosan na uspjeh i ne bojati se neuspjeha jer je
i neuspjeh sastavni dio puta ka uspjehu“.

PBZ je nedavno postao korporativni član XEnergyja. Koji su glavni razlozi koji su vas na to ponukali, odnosno koje su vrijednosti i usmjerenja za koja smatrate da ih vaša kompanija i XEnergy dijele?

XEnergy, kao platforma za osnaživanje uloge i vidljivosti žena u energetici ujedinjuje i dva strateška
cilja i naše banke, a to su uključivost i zelena tranzicija.


Uvidjevši  potrebu za jačanjem bazena talenata među zaposlenicama Privredna banka Zagreb d.d. je
u travnju ove godine pokrenula Akademiju za razvoj liderskih vještina žena. kako bi se edukacijom i
mentoriranjem podržao profesionalni razvoj i ojačale leaderske vještine.


PBZ snažno podržava projekte koji doprinose održivom razvoju te je u tom smislu izuzetno usmjerena
financiranju projekata koji uključuju energetsku učinkovitost, očuvanje okoliša, obnovljive izvore
energije i održivi razvoj. Ciljevi održivog poslovanja integriraju tri ključna čimbenika, a to su okolišni,
društveni i upravljački aspekti (ESG) koji uključuju kriterije cirkularne ekonomije i zelenih projekata.
XEnergy također je svjestan važnosti financijskog sektora za zelenu tranziciju te se stoga posebno
veselimo budućoj suradnji.

Intervju mjeseca – Andreas Rörig, predsjednik uprave E.ON Hrvatska

Zelena energetska tranzicija umanjuje rizik od nestabilnosti cijena energenata pri čemu je krajnji cilj klimatska neutralnost

Promjena energetskih modela i preobrazba prema učinkovitijim, sigurnijim, ekološki prihvatljivim i povoljnijim rješenjima u srži je energetske tranzicije. E.ON Grupa, u okviru koje djeluje i tvrtka E.ON Hrvatska, predana je u njenoj provedbi pri čemu je strateški cilj postići klimatsku neutralnost i dekarbonizaciju Europe. Odlučna predanost tom cilju, značajna ulaganja te ekspertiza i posvećenost E.ON-ovih zaposlenika smjestila je kompaniju među lidere u industriji koji snažno promiču održivosti i zelenu energetsku tranziciju. U ovom kratkom razdoblju E.ON, koji je bio među prvim korporativnim članovima XEnergy mreže, doživio je snažan rast, potaknuo investicije u energiju iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj te je postao prepoznat po brojnim realiziranim inovativnim projektima o kojima nam govori predsjednik Uprave Andreas Rörig.

E.ON Grupa jedan je od najvećih europskih energetskih operatera. Ima najveću energetsku mrežu u Europi, s 50 milijuna kupaca na 17 tržišta, među kojima je i hrvatsko. Poslovanje temeljite na energetskoj tranziciji koja vodi prema klimatsko (ugljičnoj) neutralnosti. Koje su glavne značajke takvog pristupa?

Energetska tranzicija godinama se isticala kao smjer kojim Europa treba krenuti kako bi se ublažila posljedice klimatskih promjena koje su nastale zbog prekomjerne upotrebe fosilnih goriva i povećanih emisija CO2. Shvatili smo da je tranzicija postala nužnost 2022. kada se nestabilnost cijena energenata na tržištu povećala s krizom uzrokovanom ruskom agresijom u Ukrajini, zbog čega je potrebno smanjiti ovisnost o ruskom plinu i poticati razvoj isplativijih i ekološki prihvatljivijih energetskih rješenja. U ostvarenju ovih ciljeva tražimo i razvijamo nove tehnologije te potičemo inovacije. Do 2026. E.ON grupa će uložiti 27 milijardi eura u ubrzano širenje i digitalizaciju energetskog sektora i prilagođena rješenja za korisnike za dekarbonizaciju cjelokupnog gospodarstva.

U Hrvatskoj E.ON aktivno podupire korištenje obnovljivih izvora energije, elektrifikaciju prometa i energetsku učinkovitost. Imamo veliku ambiciju, utemeljenu na pomno definiranim planovima i razumnim rokovima, postati lider u zelenoj energetskoj tranziciji koja se temelji na opskrbi čistom energijom i inovativnim rješenjima za korisnike. S tim ciljem aktivno radimo na povećanju našeg portfelja temeljenog na održivim energetskim rješenjima koja na hrvatsko tržište donose i nove tehnologije poput istraživanja proizvodnje električne i toplinske energije iz obnovljivih izvora, kogeneracijska postrojenja na biomasu, uvođenje novih rješenja za potpunu energetsku neovisnost kućanstava, širenje usluga e-mobilnosti i razvoj inovativnih tehnologija koje uključuju vodik i geotermalnu energiju.

Kako je energetska kriza utjecala na energetsku tranziciju? Jesu li OIE u fokusu više nego ikad?

Energetska kriza je snažno ubrzala tranziciju, posebice u poslovnom sektoru, jer korisnici žele smanjiti troškove poslovanja i izbjeći aktualni rizik od nestabilnosti cijena na energetskom tržištu, a trenutno najsigurniji način za to je prelazak na obnovljive izvore energije i održiva rješenja. Podržavamo sve ciljane mjere usmjerene na povećanje energetske učinkovitosti i promoviranje energije iz obnovljivih izvora kako bi se potaknule investicije u zelena rješenja. Cilj je plana REPowerEU brzo smanjiti našu ovisnost o ruskim fosilnim gorivima ubrzanjem čiste tranzicije i udruživanjem snaga kako bi se postigao otporniji energetski sustav. Preporuke iz proljetnog paketa europskog semestra ukazuju da je ključno smanjiti broj regulatornih i administrativnih prepreka te potaknuti veću upotrebu energije iz obnovljivih izvora. Također preporuka je postupno ukidanje mjera uz daljnje promatranje tržišne situacije i intervencionizam usmjeren na zaštitu ugroženih kućanstava i poduzeća te poticanje ušteda energije. Ako gledamo s vedrije strane, energetska kriza je ubrzala ovaj proces. Promicanje ušteda energije kroz usvajanje inovativnih korisničkih rješenja i elektrifikaciju temeljenu na OIE (putem dizalica topline i električnih vozila), potpomognuta ojačanom energetskom infrastrukturom, doista je ključna za uspjeh zelene energetske tranzicije.

Snažan ulazak u područje obnovljivih izvora energije predstavlja velik zaokret u vašem poslovanju posljednjih godina. Koji su najznačajniji ‘zeleni’ projekti koje ste ostvarili u Hrvatskoj i kako ćete postići ambiciozne ciljeve koje ste postavili u svom Izvješću o održivosti?

U E.ON-u čvrsto vjerujemo u održivu budućnost i nastojimo doprinijeti energetskoj tranziciji Republike Hrvatske te smo ponosni na svoje projekte, posebice one vezane uz OIE. Oni potvrđuju naše vodstvo na hrvatskom tržištu, gdje pružamo održiva rješenja za kućanstva i tvrtke. U suradnji s Plivom u Savskom Marofu projektirali smo i izgradili najveću solarnu elektranu u Hrvatskoj instalirane snage 9,71 MWp. Također surađujemo s Valamar Grupom na dekarbonizaciji njihovih hotela i kampova duž jadranske obale. Ovaj projekt promiče zeleni i održivi turizam, a upravo ovakav pristup cijene i ubuduće će sve više tražiti ekološki osviješteni turisti. Zajedno s Valamar Grupom dobili smo 2022. i nacionalnu ekološku nagradu Green Prix. Razvijamo i projekte koji uključuju druge obnovljive izvore, kao što je kogeneracijsko postrojenje na otpadnu biomasu (drvna sječka) u Đurđevcu u partnerstvu s Bauwerk Grupom. U 2022. godini ostvarili smo i izvanredne rezultate u segmentu kućanstava te pomogli više stotina kupaca u postizanju energetske neovisnosti i smanjenju njihovih računa što pozitivno i značajno utječe na njihov kućni budžet. Ovi projekti samo su dio naših trajnih napora na promicanju energije iz obnovljivih izvora i smanjenje emisija stakleničkih plinova.

Premda se EU svojim Zelenim planom obvezala da će se u Europi klimatska neutralnost postići do 2050., u E.ON-u smo taj cilj “spustili” za 10 godina, vjerujući i predano radeći da ga ostvarimo. U E.ON Hrvatska smo uspostavili Sektor za strategiju i održivost te će i naša ESG strategija u cijelosti biti usmjerena na uravnoteženo postizanje poslovnih ciljeva i društvenih koristi. Najveći zaokret očekuje se u okolišnom području održivosti, gdje smo i sad postigli velike rezultate. Ulaganja koja su taksonomski prihvaćena, odnosno doprinose ciljevima zaštite okoliša, porasla su na 74,05 %, s planom da se do 2030. udio taksonomski usklađenih ulaganja u ukupnom investicijskom ciklusu poveća na 85-90 %. Ovom održivom strategijom pišemo novo poglavlje u E.ON-u i zaokružujemo uspješnu priču prema još zelenijoj i održivijoj tvrtki do 2030.

E.ON Hrvatska je među prvim korporativnim članovima mreže XEnergy, za promicanje žena u energetskoj tranziciji. Zašto ste pristupili, koje vrijednosti dijelite s XEnergy i što očekujete od članstva?

Pridruživanje XEnergy mreži bila je ključna odluka za E.ON potaknuta našom posvećenošću energetskoj tranziciji prema održivijoj budućnosti i potrebom za suradnjom s drugim vodećim dionicima u energetskom sektoru. S obzirom na to da XEnergy okuplja različite sektore i stručnjake te promiče inovacije i razvoj novih energetskih tehnologija, uvidjeli smo da se njihovi misija, vizija i vrijednosti poklapaju s našima. Bliskost našem fokusu na razvoj održivih energetskih rješenja i načine kako ih ostvariti presudila je tome da postanemo član udruge koja potiče suradnju između sektora i dionika u energetskom sektoru. Vjerujemo da članstvom u XEnergy mreži i suradnjom s uvaženim članovima, kao i visoko profesionalnim te angažiranim vodstvom udruženja, možemo doprinijeti konstruktivnoj razmjeni ideja, pronalaženju najboljih praksi i ubrzanju preobrazbe energetskog sektora, što nam je svima zajednički cilj.

XEnergy, okuplja stručnjake koji aktivno promiču ulogu i vidljivost žena u energetskoj tranziciji. Kakav je položaj žena u E.ON Hrvatska?

Položaj žena u E.ON Hrvatska, kao i u cijelom E.ON-u, odražava našu posvećenost raznolikosti i uključivosti te promicanju ravnopravnosti spolova. Više od polovice zaposlenih u društvima E.ON Hrvatska i E.ON Energija su žene. Za nas su kompetencija, stručnost, poznavanje energetskog sektora, vještine rješavanja problema i primjena kvalitetnih rješenja iznad kategorije spola. Dodatno bi, vezano uz zaposlenike, istaknuo kako je angažman E.ON-a u Hrvatskoj u proteklom periodu pozitivno utjecao na zapošljavanje i lokalno gospodarstvo. Zbog povećanog broja projekata potaknutih snažnim ulaganjima E.ON-a u Hrvatskoj, posebice u segment obnovljivih izvora energije, u posljednjih šest mjeseci zaposlili smo dodatno 50 novih djelatnika. Svi zaposlenici imaju ugovore na neodređeno vrijeme, što se pozitivno odražava na sigurnost zaposlenja. Uz podršku Uprave i cjelokupnog menadžerskog tima i daljnja planirana značajna ulaganja u hrvatski energetski sektor, E.ON ostaje predan ambicioznim ciljevima te energetskoj tranziciji u kombinaciji s fokusom na održivost, stručnost, inovacije i globalni utjecaj.