Održan 3. okrugli stol

07. lipnja 2024. održan je 3. po redu okrugli stol u organizaciji XEnergy – Mreže za promicanje žena u energetskoj tranziciji, i ovaj puta tema je bila izuzetno aktualna: “Skladištenje energije u funkciji fleksibilnosti elektroenergetskog sustava i integracije OIE“. 

Izuzetno zanimljivo uvodno izlaganje održao je Lahorko Wagmann, HERA, član Savjetodavnog odbora XEnergy, a njegovu prezentaciju možete skinuti ovdje: 

Pod moderatorskom palicom sjajnog Marka Biočine održane su dvije panel rasprave. Prva, pod nazivom Inovativne tehnologije skladištenja energije: pogled kroz perspektivu pametnih mreža dala nam je uvid u načine skladištenja energije i ostvarive mogućnosti. Sudjelovali su Minea Skok, EIHP i predsjednica Savjetodavnog odbora XEnergy, Karla Janeš Mesarić, Rimac Energy, Ivan Trojok, NGEN i Nikica Mikulandra, KONČAR Grupa.
Na drugom panelu Marko je ugostio Tinu Jakaša, Petrol Grupa i članicu Savjetodavnog odbora XEnergy, Martinu Biondić, HEP-ODS te suosnivačicu i tajnicu XEnergy, Antuna Andrića, HOPS i člana Savjetodavnog odbora XEnergy te Marina Cerjana, Amarna, člana XEnergy. Pod nazivom Baterijski sustavi kao katalizatori fleksibilnosti elektroenergetskog sustava doznali smo kako se pristupa e-mobilnosti i poteškoćama prilikom postavljanja infrastruktura za punjenje. Neki od tih izazova su priključna snaga i korištenje mreže te kako tu mogu pomoći baterijski sustavi. 

Identificirana su ključna zakonodavna područja koja je potrebno unaprijediti kako bi se uklonile barijere za ugradnju skladišta energije, otvorena su pitanja omogućavanja sudjelovanja postrojenja za skladištenje energije u pružanju pomoćnih usluga Operatoru sustava i arbitražu te su prikazana dobre prakse korištenja baterijskih sustava. 

Potrebe za fleksibilnosti hrvatskog elektroenergetskog sustava (EES) je sve veća zbog ambicioznih ciljeva integracije obnovljivih izvora (OiE). Postrojenja za skladištenje energije mogu osigurati fleksibilnost EES-a i poduprijeti njihovu integraciju. Iako postoje različite tehnologije skladištenja energije fokus ovog okruglog stola bio je na baterijskim sustavima. Baterijski sustavi se mogu u relativno krakom roku ugraditi u odnosu na rokove izgradnje dalekovoda. Tehnologija pruža kratkotrajno skladištenje, do nekoliko dana, dok se za dugotrajno skladištenje energije koriste crpne hidroelektrane. 

Kao posljedica integracije sve većeg broja OIE, naročito sunčanih elektrana i nedostatka fleksibilnosti, u članicama EU-a sve češće dolazi do pojave sati s negativnim cijenama električne energije na tržištima dan unaprijed i unutar dana. Budući da i hrvatska zona trgovanja sudjeluje u povezivanju tržišta dan unaprijed i unutar dana, te negativne cijene preslikavaju se i na CROPEX. Već u prva četiri mjeseca 2024. zabilježeno je 58 negativnih sati na CROPEX-u, što je znatno povećanje u odnosu na prethodne godine. Na Međunarodni praznik rada  zabilježena je negativna cijena od 100 EUR/MWh. Osim toga, zbog upravljanja zagušenjima u elektroenergetskom sustavu, u Hrvatskoj je u 2023. godini redispečirano prema dolje 1,19% proizvodnje iz OiE, dok je u Njemačkoj taj postotak značajno veći i iznosio je 4,01%. 

U Hrvatskoj je također prisutan ubrzani trend povećanja integracije OIE-a. Na distribuciji se u 2023. javlja novih 8.700 distribuiranih izvora, snage 244 MW. Sudeći prema velikom interesu za priključenje na prijenosnu mrežu, kao i veće priključne snage pojedinih projekata i u Hrvatskoj je uskoro moguće očekivati scenarije koji se trenutačno javljaju gotovo svakog vikenda u EU. Zbog toga treba žurno planirati fleksibilnost kao jedno od rješenja za omogućavanje takve ambiciozne energetske tranzicije.

U ime zlatnog sponzora Professio Energia d.d., vrlo zanimljivu prezentaciju o investitorskom pogledu na baterijske sustave održao je Mario Klarić. Ulaganje u sustave baterijskih spremnika predstavlja nekoliko izazova s investitorskog aspekta, a koji mogu utjecati na profitabilnost i na izvedivost projekata. „Najveći izazovi s kojima se investitori suočavaju su svakako visoka kapitalna ulaganja, tehnološka nesigurnost, performanse i degradacija, regulatorni  i tržišni rizici te kompatibilnost mreže“, rekao je Mario Klarić, predsjednik Uprave Professio Energije. a prezentaciju možete skinuti ovdje: 

Drugi zlatni sponzor Green Power Energy Solutions predstavio je svoja tehnološka rješenja koja možete vidjeti ovdje: 

Minea Skok iz Instituta Hrvoje Požar naglasila je važnost strateškog pristupa identificiranja udjela pojedinih rješenja za fleksibilnost EES-a (baterijski sustavi, RHE, interkonekcijski vodovi, upravljanje potrošnjom, međusektorska sprega (vodik) i sl.), potreba za određenom snagom/kapacitetom skladišta energije od centraliziranih skladišta energije, distribuiranih lokalnih skladišta ili mikro skladišta energije za krajnje kupce, najčešće priključena „iza brojila“ korisnika mreže, kao i mjesta u mreži u kojima nastaju zagušenja ili su potrebne značajne investicije u pojačanje mreže za prihvat OiE. U tom smislu potrebno je iskoristiti dostupna EU sredstva, a prema najavama Ministarstva gospodarstva, ona će iznositi 80 milijuna eura te ih usmjeriti u postizanje najvećeg pozitivnog učinka za sustav i korisnike mreže.

U radnoj verziji Integriranog Nacionalnog energetskog i klimatskog plana za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 2030. godine čija konačna verzija se treba predati u lipnju, nalazi se financijska mjera ES-1 – Izgradnja i korištenje spremnika energije. Provedba mjere je planirana u razdoblju od 2021. – 2030. Za financiranje mjere je predviđeno 26,9 milijuna EUR za prijenosnu mrežu i 26,9 milijuna EUR za distribucijsku mrežu. Ulagat će se u spremnike energije na razini prijenosne i distribucijske mreže, na svakoj razini po 25 MW do 2030. godine . Prema najavama Operatora prijenosnog sustava, očekuje se do kraja godine otvaranje tržišta sekundarne regulacije, a početkom iduće i tržišta primarne regulacije.

Cijena baterijskih sustava kreće se danas od 450-600 EUR/kWh za jednofazne kućanske sustava (baterijski sustav, ormarić i hibridni inverter s ugradnjom) i 550-650 EUR/kWh za trofazne kućanske sustave, 550-750 EUR/kWh za srednje baterijske sustave od 200 kWh (100 kW) te 550-700 tisuća EUR/MWh za velike baterijske sustave od 1 MW. Kako bi povrat investicije bio prihvatljiv, nužni su prihodi od pružanja pomoćnih usluga Operatorima mreže do prihoda od arbitraže (punjenje u satima nižih cijena i pražnjenje u satima viših cijena). Za to je potrebno da Opskrbljivači pruže kupcima uslugu opskrbe električnom energijom prema dinamičkim cijenama na spot tržištu.

NGEN, agregator, predstavio je izračune povrata investicije na temelju primjera iz prakse. Prvi slučaj je ugradnja Tesline baterije MegaPack iza brojila prvenstveno za skladištenje viška energije, ograničavanje vršne snage, arbitražu i optimizaciju virtualne grupe. Korištenjem dinamičkih cijena, postiže se ušteda od 195 tisuća EUR/godišnje. Dodatna zarada s aspekta optimizacije virtualne grupe iznosi 27.668 EUR. Na arbitraži je kupac uštedio 83.778 EUR/godišnje. Zbog smanjenja vršne snage postignuta je ušteda od 72.545 EUR/godišnje. Ukupne uštede godišnje iznose 379.846 EUR (bez PDV).

Drugi primjer predstavila je Grupa Končar, ugradnju baterijskog sustava od 1 MW / 2h na otoku Vis, uz postojeću fotonaponsku elektranu od 3,5 MW. Riječ je o baterijskom spremniku električne energije koji se može koristiti za pomoćne usluge sustavu, za povećanje fleksibilnosti ali i za napajanje otoka u slučaju ispada napajanja jer ima ugrađene pretvarače s tzv. grid-forming funkcionalnošću. Nova inovativna tehnologija Rimac Energyja Sinestack, koja se ove godine počinje pilotirati, također pruža podršku sustavu. 

Područje e-mobilnosti u Europi ima ogroman potencijal, s očekivanih 30 milijuna električnih vozila do 2030. godine, što zahtijeva ambiciozne ciljeve izgradnje potrebne infrastrukture za punjenje. Petrol, vodeći operator infrastrukture za e-mobilnost u regiji trenutno upravlja s više od 500 stanica za punjenje električnih vozila, od kojih su 34 ultrabrze s instaliranom snagom većom od 150 kW. Izgradnja takve infrastrukture je zahtjevna s aspekta priključne snage i korištenja mreže (obračunske snage) zbog još uvijek niske utilizacije stanica za punjenje. Ugradnjom baterijskih sustava mogu se smanjiti investicijski troškovi u transformatorske stanice, smanjiti računi za električnu energiju te stvoriti dodatni prihodi od pružanja pomoćnih usluga operatorima mreže.

Petrol već danas, u sklopu projekta NEXT-E, koristi baterijski sustav u području e-mobilnosti za „ravnanje“ dijagrama opterećenja. Na lokaciji Kozina u Sloveniji postavljena su tri punjača ukupne snage 430 kW i baterija kapaciteta 200 kWh, s ograničenjem snage preuzimanja iz mreže na 100 kW. Zanimljivo je napomenuti da bi investicija u tu bateriju danas bila upola manja nego prije četiri godine. Trenutno je na lokaciji postavljeno ukupno osam punjača ukupne snage 850 kW.

Osim izuzetno stručnih, kompetentnih i konstruktivnih rasprava, imali smo priliku uživati i u neformalnoj atmosferi tijekom pauza i ručka. U nastavku pogledajte kako je bilo.

INTERVJU: Medeja Lončar, predsjednica Uprave Siemensa Slovenija, Hrvatska i Srbija

Danas nam je cilj iskoristiti snagu tehnološke transformacije za održivu budućnost

Čelnica Siemensa Slovenija, Hrvatska i Srbija i članica XEnergyjevog nedavno utemeljenog Međunarodnog savjetodavnog odbora u razgovoru, među ostalim, govori o značenju zelene tranzicije za ovu više od 175 godina staru tvrtku, pristupu održivosti i projektima realiziranima u prethodnom razdoblju.

Što za Siemens znači zelena tranzicija, i na strateškoj razini generalnog usmjerenja kompanije i na razini proizvodnje? Koliki postotak vaših proizvoda se može svrstati u kategoriju „zelenih“?

Već više od 175 godina u Siemensu ideje pretvaramo u inovacije, imajući na umu održivu budućnost. Svijet i životi ljudi uvelike su se promijenili tijekom ovih godina, ali tehnologija je ostala glavni pokretač napretka. Sustigla nas je bila i pandemija i stavila održiviju energetsku budućnost u još oštriji fokus, a Siemens se tijekom tog vremena, zahvaljujući činjenici da je oduvijek fokusiran na zeleni portfelj, uspio oduprijeti brojnim izazovima. Naime, Siemens je svoju korporativnu politiku odgovornosti prema ljudima i okolišu započeo prije više od 50 godina osnivanjem odjela za zaštitu okoliša, a čemu je još 1959. temelje postavila radna skupina za upravljanje vodama i kontrolu onečišćenja zraka. Prije otprilike 25 godina, tvrtka je predstavila i svoje prvo Izvješće o okolišu, preteču današnjih izvješća o održivosti.

Danas nam je cilj iskoristiti snagu tehnološke transformacije za održivu budućnost. Za nas i naš strateški pristup poslovanju izuzetan je naglasak na toj tranziciji energetskog tržišta iz temelja, jer ona već danas utječe na to kako punimo gorivima naša vozila, grijemo naše zgrade i opskrbljujemo strujom našu industriju. Mi odgovaramo na te potrebe tehnologijom sa svrhom, koja je rezultat naše strateške orijentacije da sve što radimo mora imati za cilj održivo sutra.

Stoga održivost (ESG) danas ima središnju ulogu za nas i naše poslovanje i ključni je dio naše poslovne svakodnevice. Svoju smo predanost ESG-u podigli na višu razinu uspostavljajući DEGREE okvira održivosti. On obuhvaća šest područja kojima nastojimo njegovati naš planet, podržati kulturu osnaživanja, rasta i ekonomskih mogućnosti te osigurati da naši ljudi i tvrtke ostanu otporni za budućnost. Koliko to uspješno ostvarujemo najbolje govori aktualno Izvješće o održivosti za 2023. godinu, a tu, među ostalim, donosimo podatke i o svojoj održivoj proizvodnji. Naime, naša je ključna strategija kombinirati stvarni i digitalni svijet – iskoristiti snage hardvera i softvera, ili IT i OT. Zahvaljujući tome, 90% poslovanja grupacije Siemens AG dalo je pozitivne rezultate održivosti za naše klijente. Pri tome vrijedi naglasiti činjenicu da će naši proizvodi prodani kupcima u fiskalnoj 2023. godini tijekom svog života izbjeći oko 190 milijuna metričkih tona emisija ekvivalenta CO2, što je značajno povećanje izbjegnutih emisija u odnosu na prethodnu godinu. Kombiniranjem stvarnog i digitalnog svijeta u industriji, infrastrukturi i transportu osnažujemo naše klijente u zelenoj transformaciji.

Kako bismo pomogli našim klijentima i partnerima da ubrzaju svoju transformaciju, prošle godine predstavili smo i Siemens Xcelerator, otvorenu digitalnu poslovnu platformu koja provodi digitalnu transformaciju lakše, brže i prilagodljivije za tvrtke svih veličina. Ključni element ove platforme je rastući ekosustav partnera. Naime, u Siemensu čvrsto vjerujemo da je utjecaj na održivost koju stvaramo snažniji kada svi partneri udruže svoje snage i rade na zajedničkom cilju. Prema tome, nastojimo osnažiti naše klijente da povećaju svoj utjecaj na održivost kako bismo riješili izazove kroz čitav lanac vrijednosti, objedinjujući tako znanja i iskustva u mnogim domenama i industrijama dobavljača, partnera i kupaca.

S time u skladu, razvili smo i platformu koji izvrsno oslikava moć takvog ekosustava. Riječ je o SiGREEN-u, alatu za praćenje emisija na platformi Siemens Xcelerator, koji omogućuje tvrtkama da se povežu sa svim svojim dobavljačima, prate i upravljaju ugljičnim otiskom duž opskrbnih lanaca i donose odluke temeljene na podacima za smanjenje ugljičnog otiska proizvoda.

Dodatno, naša je kompanija objavila izvještaj pod nazivom Infrastructure Transition Monitor 2023, svojevrsnu sveobuhvatnu sliku napretka tranzicije infrastrukture i trenutnih izazova povezanih s njom, a na temelju odgovora 1400 predstavnika višeg menadžmenta iz širokog spektra industrija. Ono što vrijedi istaknuti jest da, prema istraživanju u sklopu spomenutog izvještaja, više od 50% njih vjeruje da je dekarbonizacija konkurentska prednost, ali, s druge strane, manje od polovice njih vjeruje da njihova zemlja ima učinkovitu strategiju te da ćemo uspjeti postići ciljeve dekarbonizacije do 2030.

Spomenuli ste DEGREE okvir. Koji su ključni ciljevi definirani ovim strateškim okvirom iz 2021. godine i koje ciljeve ste si, u okviru toga, postavili za Siemens Hrvatsku?

DEGREE okvirom mi definiramo naš okoliš, društvo i upravljanje (ESG) i tu jasno gledamo na održivost iz svakog kuta. Sam naziv kratica je ključnih šest polja djelovanja: dekarbonizacija, etika, upravljanje, učinkovitost resursa, pravičnost i zapošljivost (Decarbonization, Ethics, Governance, Resource efficiency, Equity, and Employability).

Naši ciljevi do 2030. godine obuhvaćaju cjeline kojima će naše cjelokupno poslovanje biti u potpunosti ugljično neutralno (net zero). To se primjerice odnosi na rad u zgradama koje će biti takve. Energija koju ćemo koristiti na našim lokacijama biti će isključivo zelena, odnosno ona iz obnovljivih izvora, a svi proizvodi iz našeg portfelja imat će napredni Robust Eco Design i imati net zero utjecaj na okoliš. Također, u našem ćemo dobavljačkom lancu smanjiti emisiju štetnih plinova koji su povezani s našom kompanijom za 20%, a cilj do 2050. je da naš cijeli dobavljački lanac bude u potpunosti ugljično neutralan.

Lokalno primjenjujemo, u okvirima naših mogućnosti, sve zadane ciljeve DEGREE okvira, kako u odnosu prema našim kupcima i partnerima tako i interno. Potičemo među zaposlenicima inicijative za podizanje svijesti na temu održivosti i kontinuirano ih upoznajemo s odrednicama DEGREE-a. Na našoj lokaciji također tako stavljamo naglasak na efikasnost resursa – recikliranje, promoviranje plastic free location koncepta i slično. Upravo zbog toga preselit ćemo podružnicu u Hrvatskoj s adrese u Heinzelovoj na novu, u zgradu sagrađenu prema najvišim standardima održive gradnje koja će biti CO2 neutralna.

Dodatno, radimo na konceptu da naš vozni park 100 % sačinjavaju električni automobili, a u skladu s jednim od ciljeva u području zapošljivosti (employability) potičemo i kontinuirano učenje i dostizanje cilja od 23 sata digitalnog učenja po zaposleniku.

U Hrvatskoj ste pozicionirani kao vodeći isporučitelj proizvoda, rješenja i usluga za digitalizaciju, industrijsku automatizaciju i pogonsku tehniku te kao jedan od lidera u proizvodnji, prijenosu i distribuciji električne energije. Koje projekte temeljene na vašim rješenjima i realizirane u Hrvatskoj u prethodnih nekoliko godina možete posebno izdvojiti?

Više je provedenih projekata iza nas na koje smo ponosni, jednako kao i aktualnih na kojima radimo, a riječ je je o rješenjima iz oba naša poslovna područja prisutna u Hrvatskoj, Smart Infrastructure i Digital Industries.

U području pametne infrastrukture ostvarili smo značajne rezultate u područjima rješenja za obnovljive izvore energije, optimizaciju mreže, podatkovne centre i velike infrastrukturne projekte. Realizirali smo tako projekt napajanja jedne od najmodernijih tvornica za proizvodnju visokotehnoloških proizvoda, kroz sedam transformatorskih stanica, priključkom na srednjenaponsku elektroenergetsku mrežu. Tu smo instalirali i softver koji upravlja potrošnjom električne energije proizvedene iz solarne elektrane na krovu objekta i priključka iz mreže ostvarujući na taj način idealan balans između snage priključka na mrežu i snage dobivene iz obnovljivih izvora energije. Unutar tvornice ugrađen je također najmoderniji sustav automatske regulacije kvalitete zraka potrebne za tehnologiju čistih prostora i kontrolu klima uređaja.

U protekloj poslovnoj godini uspješno smo implementirali i u okviru Digital Industriesa nekoliko sustava za praćenje energetske učinkovitosti industrijskih postrojenja, a s ciljem optimizacije korištenja energenata. Time su naši klijenti značajno smanjili operativne troškove poslovanja uz jednaku ili veću efikasnost. To je dodatno utjecalo i na smanjenje emisija CO2 koje njihova kompanija generira. Iz područja pogonske tehnike pustili smo u rad nekoliko velikih pretvarača napona i frekvencije koji su uvelike pridonijeli smanjenju potrošnje električne energije i pritom produljili vijek trajanja elektromotora.

U vodnom smo gospodarstvu finalizirali softver za praćenje kvalitete pitke vode koji algoritam temelji na upotrebi umjetne inteligencije. Na ovome su projektu s nama surađivali i Institut Ruđer Bošković, Laboratorij za fizikalnu kemiju tragova i Laboratorij za akvakulturu i patologiju vodenih organizama pri Institutu za istraživanje mora i okoliša, zatim Zavod za elektroniku, mikroelektroniku, računalne i inteligentne sustave na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) te tvrtke Hach Lange d.o.o. i Messtechnik GmbH. To je idealan primjer kako objediniti široka znanja i iskustva za više ciljeve.

Također, opremili smo brojne vodovodne mreže našim uređajima za mjerenje i regulaciju čime smo doprinijeli uštedama i smanjenju gubitaka u vodnom gospodarstvu. Osim toga, sudjelujemo u izvedbi brojnih pročistača otpadnih voda gdje naša tehnologija omogućava suvremeni tretman otpadnih voda prije puštanja u okolinu. Puštamo u rad i sustav za kontinuirano mjerenje emisija dimnih plinova novog bloka elektrane koji će omogućiti transparentno izvještavanje nadležnih službi.

Svi ovi projekti imaju jedan ključan cilj, a to je pomoć našim kupcima, klijentima, svim ključnim akterima energetske industrije na putu održive i zelene transformacije.

U sektoru energetike, koji je obilježen i tranzicijom s centraliziranih na decentralizirane sustave, snažan naglasak u Siemensu stavljate na digitalizaciju. Pored toga, važan ste tržišni igrač u tehnološkim rješenjima za razvoj baterijskih spremnika. Možete li nam reći više o tome?

U energetskom svijetu koji se suočava s izazovom nultih emisija (net zero), mijenja se uloga operatora distribucijskih sustava i operatora prijenosnih sustava. Siemens ovdje prije svega nudi hardverska rješenja i digitalni portfelj, čime pružamo prilagodljiviju i pametniju mrežnu infrastrukturu koja povezuje potrošače, mreže i tržišta kako bi se osigurala pouzdana i fleksibilna opskrba energijom.

Postoji nekoliko glavnih područja s čijim se izazovima moramo suočiti kako bismo postigli spomenuti net zero. Jedno je uklanjanje fosilnih goriva i prelazak na obnovljive izvore energije, a upravo je Siemens dobavljač tehnologije za tvrtke koje proizvode obnovljivu energiju.

Drugo je područje energetska učinkovitost, gdje, također, imamo rješenja u vidu digitalnih platformi za podršku energetskoj tranziciji u industriji i infrastrukturi. Treća i iznimno važna tema je elektrifikacija. Vjerujemo da su potrebe za električnom mrežom ogromne, zbog čega moramo utrostručiti kapacitete u Europi do 2030. godine. Da bismo to uspjeli, moramo istovremeno i povećati kapacitete i bolje iskoristiti postojeće. I za to je tehnologija ključna poluga, posebice digitalizacija. Posljednjih 30-40 godina svjedočimo kontroliranom okruženju s centraliziranom energijom. Sada imamo sve više i više decentralizirane energije, što znači da su nam potrebne transparentnost i vidljivost o tim resursima i upravo je digitalizacija ona koja može pomoći da to postignemo. Ako uzmemo za primjer održavanje, zahvaljujući digitalizaciji sada ga možemo obavljati na daljinu, smanjujući tako putovanje do svojih mrežnih podstanica.

Mreže danas možemo i virtualizirati, na način da stvorimo digitalne blizance naše mreže i to omogućuje inženjerima da rade na virtualnoj osnovi prije dolaska fizički na mjesto rada. Sve to govori nam da bez digitalizacije nećemo postići željene rezultate brzog energetskog prijelaza.

Premda jedan dio portfelja pametne infrastrukture pripada zgradarstvu, odnosno tehnologijama za pametno upravljanje zgradama, ključna područja na koja stavljamo naglasak u Hrvatskoj jesu tehnologije koje transformiraju elektrifikaciju i mreže. Svojim proizvodima pomažemo proizvođačima iz obnovljivih izvora, industriji i infrastrukturnim korisnicima da upravljaju svojim cijelim energetskim mrežama, produže vrijeme neprekidnog rada i poboljšaju pouzdanost, korištenje imovine, energetsku učinkovitost i održivost, pazeći pritom na zahtjeve kibernetičke sigurnosti.

Baterijski spremnici rješenje su za širenje infrastrukture za punjenje električnih vozila uz smanjenje pritiska na elektroenergetske mreže. Tamo gdje su zahtjevi za velikim priključnim snagama nužni a nisu ekonomski ili tehnički isplativi, poput lokacija za brzo punjenje, u Siemensu primjerice možemo ponuditi rješenje kao što je sustav baterijskih spremnika SIESTORAGE NEO, kompaktno i skalabilno rješenje, koje se može prilagoditi kako bi zadovoljilo zahtjeve vlasnika imovine, kao i vanjska prostorna i regulatorna ograničenja. No, tu je riječ o samo djeliću našeg portfelja, budući da Siemens u području infrastrukture za punjenje u električnoj mobilnosti, kao i svemu ranije navedenom, nudi cjelovita rješenja, po mjeri svojih korisnika.

Vodite poslovanje Siemensa u tri zemlje, Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji. Uz pretpostavku postojanja „zajedničkog okvira“ definiranog globalnom strategijom kompanije, koje su specifičnosti tvrtke u Hrvatskoj, odnosno što izdvaja Siemens Hrvatska u odnosu na preostala dva tržišta?

Naravno da u sve tri zemlje pratimo ključne globalne ciljeve i strategiju kompanije, ali svaka je zemlja po sebi specifična i to uvijek treba imati na umu. Poslovanje tvrtke Siemens u Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji može varirati ovisno o mnogim čimbenicima, što prije svega uključuje tržišne uvjete, regulatorni okvir, infrastrukturu, tehnološku spremnost i druge faktore. Međutim, postoje neki opći trendovi i karakteristike koji su isti za sve tri zemlje.

Dok je u Sloveniji i Srbiji primjerice snažnija diskretna industrija poput automobilske, u Hrvatskoj je najsnažnija procesna industrija, poput proizvodnje hrane i pića, energenata, farmacije…

Za Hrvatsku je karakteristično da trenutno zbog EU fondova ima jako puno investicija u infrastrukturu, vode, otpadne vode, energetsku infrastrukturu i mreže, a jačaju se i ulaganja u e-mobilnost i kibernetičku sigurnost. Znamo, recimo, da je Europska unija donijela NIS2 direktivu, koja predstavlja važan korak prema jačanju kibernetičke sigurnosti. Hrvatska, kao članica, ima obvezu implementirati njezine odredbe u nacionalno zakonodavstvo, što znači da će se sektor kritične informacijske infrastrukture u Hrvatskoj morati prilagoditi novim zahtjevima i standardima. To je dakle za Hrvatsku dobra prilika, jer se na taj način jača suradnja među državama članicama, što omogućuje bržu razmjenu informacija o kibernetičkim prijetnjama i bolju koordinaciju u slučaju reakcije.

Nadalje, Siemens je poznat po svojim tehnološkim inovacijama, ali razina i brzina usvajanja tih inovacija može varirati ovisno o infrastrukturi, ulaganjima u istraživanje i razvoj i općenitoj tehnološkoj spremnosti države, a i tu imamo razlike u samome pristupu rukovodećih državnih tijela. Veseli me istaknuti da smo po tom pitanju razvili dobru suradnju s brojnim znanstveno-obrazovnim institucijama u Hrvatskoj te s njima radimo na projektima, događanjima i promociji tema iz STEM područja, kibernetičke sigurnosti i inovativnih rješenja.

Ključno za istaknuti je i lokalna radna snaga. U Hrvatskoj imamo i jak globalni inženjerski tim od šezdesetak ljudi u procesnoj industriji koji radi na međunarodnim projektima po cijelom svijetu, Global Engineering Center (GEC), te Istraživanje i razvoj (R&D), što nemamo ni u Srbiji ni u Sloveniji. Kad gledam sve tri zemlje, nisu jednake, svaka ima svoje specifičnosti, ali kompatibilne su i dio cjelokupne slike koju Siemens ima u većim zemljama. I sve tri imaju snažan potencijal za daljnji razvoj.

Nedavno ste predstavili industrijski metaverzum. O čemu je tu točno riječ i kako on odgovara na pitanje održivosti?

Tako je, početkom ove godine predstavili smo našim kupcima industrijski metaverzum koji smatramo našim velikim potencijalom za rješavanje problema u ”stvarnome” svijetu i stvaranje održivijih i učinkovitijih proizvodnih proizvoda i usluga u budućnosti. Riječ je o konceptu koji Siemens razvija u partnerstvu s NVIDIA-om i zahvaljujući kojemu je pokrenuo razvoj nove ere digitalnih blizanaca s omogućenom umjetnom inteligencijom – fotorealističnih, fizikalno utemeljenih digitalnih blizanaca koji će potaknuti učinkovitost i transformirati industrije podižući industrijsku automatizaciju na novu razinu.

Naša je vizija da će nam industrijski metaverzum dati mogućnost da povezujemo ‘’stvarni’’ i digitalni svijet, u kontekstu da gradimo tvornice, uredske zgrade, električne mreže, vlakove, gradove i njihovu infrastrukturu, stvarajući pritom digitalne blizance pomoću kojih prikupljamo podatke, optimiziramo proizvodnju, predviđamo ishod, poboljšavamo dizajn te sprječavamo moguće kvarove. Ono što je jedinstveno u industrijskom metaverzumu jest mogućnost zajedničkog virtualnog rada na stvarnim stvarima s bilo kojeg mjesta, bilo da se radi o projektiranju zgrada i električnih mreža ili servisiranju strojeva.

To je naša vizija i svakako primjer na kojemu ćemo temeljiti brojna lokalna rješenja u budućnosti, a koja usmjeravamo postizanju održivosti i štednji resursa.

U Siemensu je na razini top menadžmenta gotovo 27,7 % žena, a do 2025. godine cilj vam je doći na 30%. Da li vas je činjenica da ste žena na čelu tehnološke / inženjerske tvrtke koja ima jasnu strategiju osnaživanja žena potaknula da Siemens inicira izbor za Inženjerku godine, koji je proveden drugu godinu za redom?

Inspiracija je bila podjednako i profesionalne i osobne naravi. Naime, podjela na muška i ženska zanimanja predrasuda je s kojom se mnogi od nas još uvijek suočavaju u svakodnevnom životu. Kada sam došla na čelo Siemensa u Sloveniji, bila sam u to vrijeme jedna od rijetkih žena u „muškom svijetu“, posebice na rukovodećoj poziciji. Da se čitav taj mentalni sklop treba zaokrenuti jasno je već neko vrijeme, posebno kada uzmete u obzir da živimo u vremenima kad tehnologija vlada svijetom, a kod nas i dalje postoji mit da je inženjerstvo primarno muško zanimanje.

Projekt Inženjerke godine započeo je tako u Sloveniji, gdje smo u okviru inicijative „Bit ćemo inženjeri i inženjerke“ u jednom trenutku stavili veći fokus na promociju STEM profesija među mladim ženama. Logika je jednostavna: zašto bismo koristili samo polovicu kapaciteta talenata? Ujedno, istraživanja su pokazala da djevojkama trebaju uzori. Kad promatramo brojke, ocjene i medalje na natjecanjima te na istraživačkim kampovima, one nam ukazuju na jednake uspjehe učenica i učenika u fizici, matematici, kemiji i biologiji. Zašto bi se djevojke, odlučujući o izboru budućeg zanimanja, uputile u suprotnom smjeru, daleko od onoga za što su sposobne, što vole i za čim vlada velika potražnja u tvrtkama?

Zato smo ovu inicijativu potaknuli prošle godine i u Srbiji i Hrvatskoj. Ovdje je službeni organizator bila Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora (AHK), uz suorganizatora Mediade i nas kao inicijatora. Čitava je priča zaista dobro odjeknula u poslovnim krugovima, ali i među širom javnosti i u medijskom prostoru. Akademska je zajednica također objeručke prihvatila uključivanje u projekt, pa smo tako obuhvatili i brojne škole i fakultete.

Svjesni smo da je digitalizacija ključna za našu budućnost, i zato su nam apsolutno potrebni i svi ženski inženjerski talenti koje imamo. Zato potičemo žene na veću prisutnost u STEM-u, jer različiti timovi jamče veću efikasnost i kreativnost. I to je ono što ovim brojkama dokazuje i naša kompanija, jer svjesni smo da su raznoliki timovi uspješniji, kreativniji i inovativniji. Inače, istraživanja potvrđuju da su tvrtke s raznolikim rukovodstvom također i profitabilnije.

Izazov nedostatka inženjera je globalan, a mi možemo lokalno dati svoj doprinos dajući podršku ovakvim inicijativama i njegujući vrijednosti koje se njima promiču.

Na veliko zadovoljstvo XEnergyja prihvatili ste da budete članica njegova nedavno utemeljenog Međunarodnog savjetodavnog odbora. Za koje vrijednosti i ciljeve smatrate da su zajedničke vama osobno i tvrtki kojoj ste na čelu i XEnergyju i u kojem dijelu, u suradnji s ostalim uglednim članovima Odbora, mislite da, s obzirom na svoje dosadašnje iskustvo, možete dati najveći doprinos daljnjem djelovanju udruge?

Voditi se načelima održivog poslovanja, kako za kompaniju, tako i za čitavu našu poslovnu zajednicu, i zalagati se za afirmaciju žena u STEM područjima, moje su gorivo u svakodnevnom radu.

Energetska sfera od velike je važnosti za Hrvatsku i na ovom području ima veliki potencijal. Bitno je da prepoznamo da to može biti naša konkurentska prednost i u okviru Europe, ali moramo biti brži, kreativni i inovativni.

Tehnologija jest odgovor na aktualne izazove održivosti, no važni su prije svega ljudi. Važno je da razmišljamo o njihovoj stalnoj edukaciji, ne samo zaposlenika nego i nas menadžera, da validiramo njihova znanja i osnažujemo ih na njihovom profesionalnom putu. Tema kao što je cjeloživotno učenje postaje bitan imperativ za razvoj društva i mijenjaju se paradigme. Zbog toga je bitna i uključenost žena i korištenje čitavog bazena talenata koji pokazuje ogroman potencijal. S kvalitetnim i snažnim ljudima možemo raditi na kvalitetnim inovacijama, održivim rješenjima i postati konkurentni.

Bitna tema, koja mora biti u našem fokusu je i suradnja. Nitko ne može samostalno rješavati probleme koji su pred nama, pa je rad u ekosustavima jako bitan i donosi tu nužnu sinergiju.

A ženama povezivanje nije strano, pa mi se čini da tako možemo biti uzor cijeloj energetskoj zajednici u Hrvatskoj.

Kad vidim tko čini Međunarodni savjetodavni odbor, mogu samo reći da nas u budućnosti čeka kvalitetna i bogata suradnja, a ja joj se iskreno radujem.

Potpisan ugovor o stručnoj suradnji s LEST-om

Temeljem ranije održanih zajedničkih sastanaka, na kojima smo razgovarali o različitim praksama, iskustvima te iskoracima u primjeni novih tehnologija vezanih za obnovljive izvore energije, potpisan je ugovor o stručnoj suradnji s renomiranim Laboratorijem za energetske strategije (LEST) Sveučilišta u Ljubljani.

LEST iza sebe ima čitav niz međunarodnih suradnji, posebice iz područja razvoja energetske strategije, a sudjeluju i u projektima usko vezanima za industriju te u čitavom nizu istraživačkih projekata. U kontaktu su s akademskom zajednicom i mnogim istraživačkim institucijama diljem svijeta. Iza njih je uspješno razvijeno energetski neovisno selo Luče, te smo ponosni da možemo surađivati s tako kompetentnim, iskusnim i pouzdanim partnerima kako u ovom, tako, nadamo se, i u budućim projektima.

Također, ovom međunarodnom stručnom suradnjom promičemo struku kao osnovu energetske tranzicije te razmjenom iskustava ubrzavamo prijenos znanja nužnih za lakše snalaženje u primjenama regulative.

Još jedno zanimljivo networking događanje

U četvrtak 23. travnja smo se družili na još jednom zanimljivom networking događanju kojeg smo organizirali s našim korporativnim članom Privrednom bankom Zagreb. Čuli smo izuzetno korisne i vrlo konkretne informacije o održivom financiranju putem tržišta kapitala od naših gostiju Vedrane Jelušić Kašić i Gorana Kursana.

S obzirom da trendovi u EU pokazuju da je sve više izdanja obveznica povezanih s održivim razvojem, bilo je izuzetno zanimljivo čuti o situaciji i mogućnostima u Hrvatskoj gdje je u protekle dvije godine izdano održivih obveznica u iznosu od gotovo 350 milijuna eura. Navedeni način ulaganja predstavlja mogućnost investitorima svoja sredstva uložiti u projekte koji imaju utjecaj na ekološki, društveni i upravljački aspekt poslovanja i razvoj gospodarstva i društva u cjelini. Privredna banka Zagreb., članica Intesa Sanpaolo Grupe, ima veliko iskustvo i predvodnik je na tržištu kao agent izdanja obveznica za 32 korporativna klijenta pomogavši prikupiti preko 1,65 milijardi eura sredstava za financiranje.

Na linku ispod možete pogledati prezentaciju koja je pratila predavanje: Održivo financiranje putem tržišta kapitala.

Upravo ovakva događanja važan su dio XEnergy networking platforme te našim članicama i članovima pružaju priliku doći do aktualnih i važnih informacija te se družiti u poticajnom i ugodnom društvu. Pogledajte djelić atmosfere.

Susret sa ženama veleposlanicama u Hrvatskoj

U utorak 21. svibnja, u organizaciji XEnergyja i Ureda Europske investicijske banke (EIB) u Hrvatskoj održali smo vrlo uspješan susret sa ženama veleposlanicama u Republici Hrvatskoj. Neformalna atmosfera u kojoj je održan događaj pod nazivom “Vrijeme za uključivo vodstvo: uloga žena u energetskoj tranziciji” omogućila je produktivnu raspravu i razmjenu ideja.

Bila je čast pozdraviti cijenjene veleposlanice u Hrvatskoj: Nj.E. Elmu Kovačević-Bajtal, Nj.E. Ivu Krulevu, Nj.E. Jessicu Blitt, NJ.E. Suwartini Wirta, Nj.E. Charlotte van Baak, Nj.E. Paulu Leal da Silva, gđu Zrinku Ujević i gđu Karimu Benkirane te im predstaviti vrijednosti XEnergyja, naša postignuća u prvoj godini i nove projekte.

Na sastanku je istaknut potencijal za suradnju i buduća partnerstva usmjerena na osnaživanje žena u području zelene energije. Istražili smo mogućnosti suradnje na promicanju ženskog leadershipa i pokretanja održivih inicijativa. Produktivne rasprave postavile su temelje za buduću suradnju i djelotvorne projekte.

Zahvaljujemo našim počasnim gostima i našem domaćinu i glavnom partneru XEnergyja Grupi KONČAR te gospodinu Gordanu Kolaku na toplom gostoprimstvu.

Novi korporativni član – Monter-Strojarske montaže d.d.

Naš novi korporativni član je tvrtka Monter-Strojarske montaže d.d., vodeća hrvatska kompanija specijalizirana za izgradnju cjevovoda za transport plina, nafte i vode, te jedna od najiskusnijih tvrtki u izgradnji i održavanju industrijskih postrojenja, infrastrukturnih objekata i proizvodnji procesne opreme.

Održivost i zaštita okoliša temelj su njihovog poslovanja. Kako nam je naglasio predsjednik Uprave Stjepan Novak, “sve naše aktivnosti usmjerene su prema ostvarivanju vizije čistog i zdravog okruženja koje će koristiti cijeloj zajednici, našim zaposlenicima i korisnicima. Kao predsjednik Uprave, ponosan sam na kontinuiranu posvećenost naše tvrtke visokoj kvaliteti izvedenih radova, inovacijama i razvoju naših zaposlenika. Ti elementi ključni su za više od 75 godina našeg uspješnog poslovanja. Naša predanost održivosti i zaštiti okoliša reflektira se u našim praksama i procesima, čime minimiziramo utjecaj na okoliš tijekom svih naših aktivnosti. Kao tvrtka sa znanjem i iskustvom izgradnje visokotlačnih cjevovoda i industrijskih postrojenja, jedan smo od temelja energetske tranzicije te pružamo podršku našim klijentima prilikom prenamjene postojeće i izgradnje nove infrastrukture za transport i ekonomski održivu upotrebu energenata nove generacije.”

Posebno nam je drago što naš novi korporativni član aktivno promiče inkluzivnost, a žene imaju ključne voditeljske pozicije gdje razvijaju projekte koji potiču očuvanje okoliša, istovremeno osnažujući žene da preuzmu vodeće uloge u tom procesu. Kako ističe predsjednik Uprave: “S ponosom mogu istaknuti da smo spremni preuzeti najzahtjevnije projekte i doprinijeti stvaranju zelene budućnosti, uz potpunu ravnopravnost spolova koja je ključna za ostvarivanje održivosti u energetskom sektoru.”

Dobro nam došli i veselimo se suradnji!

Naši članovi ambasadori Europskog klimatskog pakta

Veliko nam je zadovoljstvo što je naša članica Ani Trstenjak, pored još 11 uglednih predstavnika neprofitnih organizacija, poslovnog sektora i politike, izabrana za veleposlanicu Europskog klimatskog pakta u Hrvatskoj te se tako priključila mreži koja broji više od 800 ambasadora diljem EU.

Europski klimatski pakt pokrenula je Europska komisija kao dio Green Deala i pomaže EU na putu dostizanja njezina cilja ugljične neutralnosti do 2050., odnosno daje podršku na putu izgradnje zelene i pravedne tranzicije.

Zadaća ambasadora je da u svojoj zajednici poduzmu korake kako bi se izgradila održivija Europa.

Naša Ani alumna  je studija MBA ekonomija energetskog sektora. Poslijediplomski doktorski studij Ekonomija i Poslovna ekonomija na Ekonomskom fakultetu Rijeka započela je 2019. doktorskom disertacijom usko povezanom s održivim razvojem. Članica je Društva za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) i  Upravnog odbora Francuske alijanse u Rijeci, te, kako ističe, ponosna članica XEnergyja. Njezina područja istraživanja su energetska učinkovitost i održivi razvoj turizma. „Kao veleposlanica Europskog klimatskog pakta nastavit ću davati sve od sebe u promicanju ciljeva održivog razvoja“, ističe naša Ani.

Ovim putem čestitamo i Borisu Miljavcu, predsjedniku Siemens Energyja, našeg korporativnog člana, koji je također ambasador Pakta od 2021. godine. „Snažno sam angažiran oko tema dekarbonizacije, transformacije energije i energetske učinkovitosti, a kao dio velike organizacije – Siemens Energy, u potpunosti podržavam EU plan Fit for 55. Doprinijet ću korištenjem svoje mreže kako bih povećao razumijevanje energetskih rješenja za održivu budućnost. Energija je bitan dio naših života i naša je odgovornost da koristimo ekološki prihvatljive tehnologije koje će odgovoriti na potrebe energetskog tržišta, ali i očuvati planet“, rekao je Boris.

Bravo Ani, bravo Borise, ponosni smo što ste dio XEnergy mreže!

Formiran Međunarodni savjetodavni odbor XEnergya

S ponosom predstavljamo cijenjene članove našeg novoformiranog Međunarodnog savjetodavnog odbora u XEnergyju. Sastavljen od stručnjaka iz različitih područja, ovaj odbor predstavlja sinergiju žena i muškaraca, njihove predanosti zelenoj tranziciji i rodnog ravnopravnosti koji će kroz svoje ekspertize i savjetodavnu ulogu značajno doprinijeti našoj misiji osnaživanja žena u energetskoj tranziciji.

Vođen zajedničkom predanošću održivoj i pravednog energetskoj tranziciji, XEnergy Međunarodni savjetodavni odbor igrat će središnju ulogu u pružanju strateških smjernica i poticanju naših inicijativa na međunarodnoj razini.

Želimo toplu dobrodošlicu članovima XEnergy Međunarodnog savjetodavnog odbora: Biljani Braithwaite, Medeji Lončar, Charlotte Ruhe, dr. Dragi Bagi, dr. Christianu Hellbachu i Andreasu Rörigu te im zahvaljujemo na njihovoj predanosti rodnoj ravnopravnosti i pravednijoj energetskoj budućnosti!

Biljana Braithwaite – Women on Boards Adria, predsjednica, Sustineri Partners, predsjednica i partner

Medeja Lončar – Siemens Slovenija, Hrvatska i Srbija, predsjednica Uprave

Charlotte Ruhe – EBRD, Direktorica za Srednju i Jugoistočnu Europu

Dr. Drago Bago– Elektroprivreda HZHB, predsjednik Uprave

Dr. Christian Hellbach – Njemački veleposlanik u Hrvatskoj

Andreas Rörig – E.ON Hrvatska, predsjednik Uprave

INTERVJU: Gordan Kolak, predsjednik Uprave KONČARA

Moramo neprekidno težiti razini inovativnosti i operativnosti koja nam omogućuje da budemo oni koji postavljaju trendove

Grupa KONČAR najveći je domaći neto izvoznik te regionalni predvodnik u elektroenergetici, tračničkom prijevozu i digitalnim rješenjima s referencama na više od 130 tržišta diljem svijeta. O poslovnim rezultatima tvrtke, poslovanju na domaćem i inozemnim tržištima te planovima za budućnost razgovaramo s mr.sc. Gordanom Kolakom, predsjednikom Uprave KONČARA.

Posljednjih godina Grupa KONČAR ostvaruje odlične poslovne rezultate. Prema nekonsolidiranom financijskom izvješću za 2023. ostvarili ste rekordne rezultate s gotovo 30 postotnim rastom ukupnih prihoda u odnosu na godinu ranije. Što je, po vama, glavni generator tog rasta i što će biti glavni izazov za nastavak uspješnog poslovanja u narednim godinama?

Iza Grupe KONČAR sada su već četiri uzastopne godine u kojima smo kontinuirano podizali ljestvicu, kako u kontekstu poslovnih ciljeva i željenih ostvarenja, tako i u kontekstu postignutih rezultata. Navedeno razdoblje, a posebice 2023. godinu, u najvećoj je mjeri obilježila globalna zelena energetska tranzicija, posebice na području Europske unije. Naime, Europa ne pokazuje ni najmanje naznake posustajanja u namjeri da postane prvi klimatski neutralan kontinent, a to je itekako vidljivo u nikad većoj potražnji za opremom i rješenjima iz područja prijenosa i distribucije električne energije. Glavnu ulogu pritom imaju upravo transformatori, koji ujedno predstavljaju jednu od najsnažnijih poluga KONČAREVOG proizvodnog portfelja i koji su velikim dijelom doprinijeli ukupnim ostvarenjima KONČARA u proteklom razdoblju.

Važno je naglasiti kako su tijekom 2023. godine svi poslovni segmenti Grupe KONČAR ostvarili rast, a KONČAR se uspješno nametnuo kao jedan od najrelevantnijih visokotehnoloških proizvođača Europe, što prvenstveno potvrđuju brojke. Prema nerevidiranim financijskim izvješćima, konsolidirani prihodi od prodaje proizvoda i usluga u 2023. ostvareni su u iznosu od 901,1 milijun eura, što je 197,2 milijuna eura ili 28% više u odnosu na ostvarenje u 2022. godini. Odlični prodajni rezultati omogućili su daljnji rast profitabilnosti. Izvještajna neto dobit ostvarena je u iznosu od 73,2 milijuna eura, što je 48,9% više od ostvarenja u 2022. godini usprkos činjenici da je prošlogodišnji rezultat bio pod utjecajem visokog iznosa jednokratnih stavki. Normalizirana neto dobit iznosi 86 milijuna eura i dvostruko je veća u odnosu na ostvarenu u 2022. godini. Za postizanje navedenog, od kritične su važnosti bile upravo brze prilagodbe razvojnih, proizvodnih i poslovnih procesa novoj elektroenergetskoj eri.

Kao najveći hrvatski neto izvoznik i tvrtka koja je orijentirana na globalno tržište, u nadolazećem razdoblju kao značajne izazove vidimo daljnje geopolitičke i gospodarske nestabilnosti u svijetu, predvođene ratovima u Ukrajini i na području Gaze te potencijalan nastavak rasta inflacije koji može uzrokovati znatan pritisak na globalno gospodarstvo i industriju. Visoki troškovi proizvodnje i poremećaji u lancima opskrbe svakako su izazovi na koje se svakodnevno traže odgovori i rješenja. U ovoj godini nastavljamo s restrukturiranjem i znatnim iznosima ulaganja, a zahvaljujući obećavajućem stanju novih narudžbi, s pravom zadržavamo optimizam i vjerujemo u nastavak stabilnog rasta.

Grupa KONČAR djeluje više od 100 godina i kroz to vrijeme poslovali ste na više od 130 tržišta. Kakva vam je trenutačno struktura poslovanja po pitanju domaćeg i izvoznog tržišta i na koliko ste stranih tržišta prisutni?

KONČAREVI visokotehnološki proizvodi i rješenja svojom kvalitetom i pouzdanošću opravdavaju povjerenje na više od 130 tržišta diljem svijeta, i to na svim kontinentima. Što se tiče samih razmjera između domaćeg i izvoznog tržišta, od novougovorenih poslova koji su u 2023. godini premašili iznos od 1,3 milijarde eura čak 76% zauzima izvoz. Udio izvoza u navedenom je razdoblju bio iznimno visok i u ukupnim prihodima od prodaje te iznosi 65%. Pritom je važno istaknuti kako je izvoz u zemljama Europske unije u prethodnoj godini ostvaren u iznosu od 426 milijuna eura i čini 73% ukupno ostvarenog izvoza. Upravo to je potvrda visoke konkurentnosti KONČARA na području Europe, koje slovi kao jedno od najzahtjevnijih i najkompetitivnijih svjetskih tržišta, te dodatno potvrđuje visok status i tržišni položaj u jeku zelene energetske tranzicije. Veliko nam je zadovoljstvo što smo u proteklom razdoblju zahvaljujući tome osigurali dugoročnu snažnu prisutnost na tržištima Njemačke, Švedske, Austrije, Norveške i Nizozemske, ali i na dalekim tržištima poput SAD-a, Iraka i Japana.

Pored HEP-a, tko su vaši najznačajniji partneri na domaćem tržištu i koje projekte u Hrvatskoj u prošloj godini možete posebno izdvojiti?

Jedna od važnijih suradnji je ona s HŽ Putničkim prijevozom na modernizaciji i unaprjeđenju željezničkog voznog parka koja je nastavljena projektom isporuke 21 elektromotornog vlaka (EMV), ugovorenim krajem 2020. godine koji je pri kraju realizacije. KONČAR je 2022. godine ugovorio i isporuku dva prototipna vlaka, jedan hibridni (elektro-baterijski) i jedan baterijski vlak te isporuku šest punionica za baterijske vlakove. Baterijski vlakovi će u budućnosti biti korišteni na neelektrificiranim prugama te predstavljaju zeleni transport željeznicom bez korištenja fosilnih goriva. To je pravi iskorak, vlastiti razvoj i novi proizvod na koji svi mi u Hrvatskoj trebamo biti ponosni.

Svakako je veliko zadovoljstvo izdvojiti suradnju sa zagrebačkim ZET-om i osječkim GPP-om, odnosno jedina dva hrvatska grada s tramvajskim prijevozom u kojima prometuju ili će prometovati hrvatski tramvaji, proizvedeni u KONČARU. Vlakovi i tramvaji predstavljaju tehnološki najsloženiji hrvatski proizvod iza kojih stoje domaći stručnjaci, njihovo znanje i samostalno razvijena rješenja domaće industrije. Zahvaljujući upravo snažnim domaćim referencama, ostvarenima u dugogodišnjoj suradnji sa ZET-om, osigurali smo izvoz 14 tramvaja u Latviju, čime smo dokazali svoju konkurentnost i kvalitetu i na međunarodnom tržištu. Cilj nam je povećati prisutnost na tržištima izvan Republike Hrvatske, što bi jamčilo dugoročnu stabilnost i rast tvrtke u ovom zahtjevnom poslovnom segmentu.

Iznimno vrednujemo i suradnju s Hrvatskim operaterom prijenosnog sustava (HOPS) s kojim njegujemo dugogodišnju uspješnu suradnju na području revitalizacije i izgradnje složenih postrojenja za prijenos električne energije, ali i u izgradnji Nacionalnog dispečerskog centra. Treba spomenuti i ugovorenu isporuku i polaganje podmorskih kabela 110 kV koji povezuju otoke Krk, Cres, Lošinj, Brač, Hvar i Korčulu u sklopu projekta Revitalizacija, izgradnja, digitalizacija i modernizacija hrvatske prijenosne elektroenergetske mreže, koji se financira iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) i obuhvaća 11 aktivnosti na području Hrvatske.

Pored spomenutog HEP-a, u segmentu obnovljivih izvora energije, vrijedi spomenuti i ugovore za izgradnju dviju sunčanih elektrana za INA-u, SE Virje i SE Sisak, sklopljene početkom 2022. godine. Ugovori su izboreni u jakoj međunarodnoj konkurenciji, a obje su elektrane u pogon puštene tijekom prošle godine.

U projektima digitalizacije kritične infrastrukture jedan od najsloženijih projekta je VEPAR za Hrvatske vode, kojemu je cilj digitalizacija sustava za borbu protiv poplava, a radovi se provode na više od 600 lokacija širom Hrvatske. U središtu sustava je KONČAREVA softverska IoT platforma MARS. U suradnji s partnerima uspješno vodimo i brojne druge projekte kao što su, na primjer, implementacija napredne javne rasvjete za grad Omiš te uvođenje nadzora kvalitete zraka za Grad Pregradu.

Dalekovod je prošle godine, između ostalih, uspješno završio zahtjevan projekt izgradnje priključnog voda dalekovod/kabel 2×110 kV za TS 110/35 kV INA RNR-TS 400, za investitora INA-u.

Koji su vaši trenutačno najistaknutiji projekti na inozemnim tržištima?

Svi KONČAREVI projekti na inozemnim tržištima podrazumijevaju proizvodnju i isporuku visokotehnološke opreme ili održavanje i revitalizaciju složenih elektroenergetskih postrojenja te samim time svaki od njih bez iznimke iziskuje visoku razinu stručnosti i operativnosti. Među aktualnim projektima od posebnog tržišnog značaja možemo istaknuti dva ugovora za Svenska Kraftnät (SVK), švedskog operatora prijenosnog sustava, koji su od ključne strateške važnosti za daljnji položaj na ovom izazovnom tržištu. U sklopu suradnje, KONČAR je angažiran na složenim projektima proširenja 220 kV transformatorske stanice Linnvasselv i rekonstrukcije primarne opreme te sustava zaštite i upravljanja na sedam transformatorskih stanica od 220 kV u blizini Stockholma. Izdvojio bih i dva jednako važna ugovora za austrijsku elektroprivredu VERBUND, a koji podrazumijevaju sveobuhvatnu revitalizaciju dviju elektrana na njemačko-austrijskoj granici.

Nadalje, prošle smo godine razvili i isporučili devet regulacijskih distributivnih transformatora sa sklopkom pod opterećenjem nazivnih snaga 400, 630 i 1000 kVA za elektroprivredu Cipra – EAC, a riječ je o prvim regulacijskim distributivnim transformatorima s regulacijom napona pod opterećenjem koje će EAC uključiti u svoju elektromrežu. Istovremeno, iz tvornice Distributivnih i specijalnih transformatora u Norvešku je isporučen 100. transformator za to tržište koji predstavlja ujedno i desetogodišnju prisutnost na tom tržištu. Riječ je o srednjem energetskom transformatoru nazivne snage 100 MVA namijenjenom za potrebe projekta izgradnje podatkovnog centra. Naposljetku, svakako bih izdvojio i poslovne uspjehe koje nastavljamo nizati na tržištu SAD-a. Najsvježiji i najreprezentativniji primjer je narudžba tvrtke NV Energy iz američke savezne države Nevade, odnosno dosad najveća pojedinačna narudžba iz SAD-a koja obuhvaća veći broj kapacitivnih transformatora naponskog nivoa od 123 do 525 kV te manji broj transformatora velikih snaga 123 i 245 kV. Transformatori se isporučuju u sklopu projekta Greenlink Nevada, kojim će se postojeća 525 kV mreža povezati s novim prijenosnim mrežama na sjeveru i zapadu zemlje u trokut, čime će se poboljšati pouzdanost mreže i osigurati nesmetano preuzimanje energije iz novih obnovljivih izvora.

Valja spomenuti i Dalekovod koji je odnedavno član Grupe KONČAR, a iza kojeg je godina puna uspjeha i vrijednih projekata kojima su potvrdili svoju poziciju međunarodno priznate tvrtke u području elektroenergetike. Dalekovod trenutačno radi na dvadesetak velikih projekata od kojih su dva u Norveškoj, pet u Švedskoj, tri u regiji, jedan u Njemačkoj te nekoliko u Hrvatskoj, kao i na više manjih projekata. Segment trafostanica čini desetak projekata u Hrvatskoj, Norveškoj i Sjevernoj Makedoniji.

Vodeća ste regionalna tvrtka u području izgradnje i revitalizacije postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Koje primjere iz vlastitog poslovnog portfelja u ovom segmentu smatrate posebno važnima?

Uvijek volim istaknuti kako je KONČAR oduvijek bio posvećen održivom razvoju i smanjenju ugljičnog otiska, davno prije nego što je to postao europski trend. Ipak, kad je riječ o nedavnim iskoracima, ponosno ističemo da je KONČAR za različite partnere u proteklih nekoliko godina u Hrvatskoj izgradio četiri sunčane elektrane ukupne instalirane snage 30 MW, a trenutačno su u izgradnji još dvije – SE Črnkovci instalirane snage 8,5 MW te SE Dugopolje, najveća sunčana elektrana u portfelju HEP-a, instalirane snage 13,5 MW. Osim za partnere, gradili smo i integrirane sunčane elektrane na krovovima vlastitih tvornica. Četiri elektrane na lokacijama Jankomir i Fallerovo šetalište, ukupne snage 3 MW, osim što pokrivaju dio potrošnje električne energije naših tvornica, smanjuju i njihove emisije CO 2 . U planu je izgradnja još šest fotonaponskih elektrana na krovovima naših tvornica.

Međutim, KONČAR je u svijetu prepoznat i po drugim visokotehnološkim proizvodima i rješenjima u segmentu korištenja obnovljivih izvora energije. Naime, dosad smo uspješno realizirali više od 400 projekata izgradnje i revitalizacije hidroelektrana diljem svijeta. Prije 12 godina postigli smo još jedan povijesni iskorak razvojem vjetroagregata i izgradnjom vlastite vjetroelektrane Pometeno brdo, ukupne instalirane snage 20 MW, koja u prosijeku godišnje proizvede 25 milijuna kWh. Tehnološka prekretnica i ogledni primjer razvoja vlastitih inovativnih rješenja KONČARA svakako je i razvoj potopljenog agregata za hidroelektrane. Generator i turbina rezultat su istraživačko-razvojnog projekta sufinanciranog iz Europskog fonda za regionalni razvoj, kojim je razvijen novi, ekološki prihvatljiv proizvod koji se može nakon isteka životnog vijeka reciklirati, a njegov rad, niti u slučaju havarije, ne zagađuje okoliš. Namijenjen je globalnom tržištu iskorištavanja hidroenergije s niskim padom vode bez velikih brana i akumulacija, a ugradit će se u maloj hidroelektrani Otočac.

U razvoju i primjeni povezanih rješenja, KONČAR također izdvaja implementaciju ekološki prihvatljivih izolacijskih tekućina (upotreba estera umjesto mineralnog ulja). Kupcu u Njemačkoj isporučen je transformator izrađen od transformatorskog lima proizvedenog iz materijala Bluemint, odnosno visokokvalitetnog transformatorskog lima u čijoj je proizvodnji smanjen udio CO 2 za čak 50% u odnosu na konvencionalnu proizvodnju. Proizveden je i prvi transformator punjen novim biorazgradivim i održivim izolacijskim uljem koji je isporučen u Švedsku, dok je španjolskom kupcu KONČAR isporučio prvi srednje energetski transformator s certifikatom ugljičnog otiska. U paleti zelenih transformatora ističe se Green Line linija mjernih transformatora sa smanjenim utjecajem na okoliš, a intencija je da svi proizvedeni mjerni transformatori budu izolirani biorazgradivim izolatorima.

Važno je istaknuti kako djelujemo u industriji u kojoj cjelokupna konkurentnost ovisi o brzini prilagođavanja i sposobnosti učinkovitog istraživanja i razvoja inovacija. Stoga moramo neprekidno težiti razini inovativnosti i operativnosti koja nam omogućuje da budemo ti koji postavljaju trendove, umjesto da ih pratimo. Danas potencijalni investitori očekuju detaljne odgovore i prikaz relevantnih podataka iz ESG područja. Osim fokusa na okolišni dio ESG strategije, korporativno upravljanje i društveni element poslovanja predstavljaju bitne sastavnice našeg poslovanja. U skladu s najboljim praksama težimo visokim standardima korporativnog upravljanja i transparentnosti poslovanja na kojima počivaju sve poslovne aktivnosti u Grupi. KONČAR posluje zeleno, prihodi koje ostvarujemo u posljednje četiri godine su udvostručeni, a na poslovanje u skladu s ESG standardima gledamo kao na proces koji će se isplatiti dugoročno, ne samo nama, već svim našim dionicima.

Kad je riječ o zelenoj tranziciji, vaši proizvodi i usluge u potpunosti su usklađeni s njezinim načelima. Prema strateškim odrednicama, na čemu će biti naglasak u poslovanju u sljedećem desetljeću?

Kao tvrtka sigurno ćemo se nastaviti svakodnevno mijenjati i prilagođavati, kako smo to radili i protekle četiri godine. Godine pred nama obilježit će nastavak ulaganja, digitalne transformacije, restrukturiranja, spajanja i preuzimanja, a sve u cilju daljnjeg organskog i anorganskog rasta i većeg udjela na globalnom tržištu.

Ako nas je globalna energetska kriza koja je započela početkom 2022. godine nečemu naučila, onda je to definitivno da kao zemlja moramo osigurati uvjete za smanjenje ovisnosti o uvozu energenata izgradnjom novih kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Suočeni smo s činjenicom da je u posljednjih desetak godina razvijen nedovoljan broj takvih projekata. Moramo znati da je razvoj elektroenergetike u povijesti uvijek išao postupno, a u posljednjim godinama svjedočimo drastičnim promjenama koje zahtijevaju bitno povećane razvojne i proizvodne kapacitete.

Osim geopolitičkih rizika uzrokovanih velikim svjetskim sukobima, najveći izazov vidimo u osiguravanju dostatnih proizvodnih kapaciteta koji bi održali naše stope raste i zadovoljili nikad veće potrebe EU-a u energetskoj tranziciji. Danas je rok isporuke pojedinih vrsta transformatora gotovo tri godine i stoga je presudno na vrijeme anticipirati cjelokupni razvoj elektroenergetike u kontekstu održivog razvoja i zelenog gospodarstva. Iz tog razloga planiramo nastaviti sa znatnim investicijskim ulaganjima u proširenje kapaciteta, ali i u digitalizaciju proizvodnih pogona i procesa. Ne treba zanemariti niti negativna demografska kretanja kojima svjedočimo te sve teži pronalazak kvalificiranih i kvalitetnih radnika. U tom smislu nastavit ćemo njegovati dugogodišnju uspješnu suradnju s akademskom zajednicom, a naša će vrata uvijek biti otvorena profesorima koji se žele upoznati s novim tehnologijama i studentima u potrazi za praktičnim iskustvom.

Čvrsto sam uvjeren da upravo nadolazeće razdoblje sve intenzivnije provedbe zelene energetske tranzicije na području Europske unije i šireg područja Europe predstavlja povijesnu priliku za gospodarski iskorak cijele Hrvatske, koji će u vremenima koja slijede uvelike odrediti naš nacionalni imidž i položaj na europskoj gospodarskoj karti. Kao tvrtka, ali i zemlja, posjedujemo potrebno znanje, vrhunske visokoobrazovne institucije te kvalitetne i sposobne ljude, a kroz povijest smo nebrojeno puta dokazali svoju konkurentnost na zahtjevnim tržištima diljem svijeta. Orijentiranost na kupca, izvrsnost, inovativnost i očuvanje prirodnih resursa za nas u KONČARU i dalje ostaju ključni elementi poslovanja.

Član ste Upravnog odbora XEnergyja, a KONČAR jedan od prvih korporativnih članova. Što smatrate najvažnijim doprinosom udruge u prvoj godini djelovanja?

Veseli me biti članom Upravnog odbora mreže za promicanje žena u energetskoj tranziciji. Brojna su istraživanja pokazala da su žene predanije, fokusiranije i vještije u multitaskingu od muškaraca, a kroz svoj poslovni put često sam se imao prilike u to i uvjeriti. Nedavno sam saznao kako posljednjih godina na FER-u 30% novih studenata čine djevojke. Sve veći broj žena u STEM području osigurat će nam i veći broj žena u menadžmentu industrija poput naše. I to je svakako ono čemu težimo i za što se kroz Udrugu svi zalažemo.

Zelena tranzicija nije tek običan tehnološki trend, već predstavlja dio sveobuhvatne društveno- gospodarske revolucije koja kroz jasno definirane ESG standarde ima za cilj razvijati održivije, inkluzivnije i pravednije društvo u cijelosti – i to u svim aspektima profesionalnog i osobnog života šire zajednice. U tom pogledu XEnergy kao udruga, ali i kao svojevrsna platforma, pruža izvrstan okvir za kvalitetnu razmjenu znanja i iskustava potrebnih za svladavanje najsuvremenijih izazova današnjice. To je itekako vidljivo u velikom broju uglednih partnera koje je ovaj projekt okupio tijekom svoje prve godine djelovanja, a koji zaista posjeduju zavidnu razinu znanja i kompetencija za uspješno ispunjenje ključnih ciljeva projekta i ono najvažnije – temeljito educiranje mlađih naraštaja o problematici izazova s kojima se borimo u sklopu ove inicijative, ali i puno šire.

Foto: Davor Puklavec (PIXSELL), KONČAR

Novi korporativni članovi – EIHP i ALTPRO

Veliko nam je zadovoljstvo predstaviti dva nova korporativna člana: našeg važnog dosadašnjeg partnera Energetski institut Hrvoje Požar (EIHP) te tvrtku ALTPRO.

Energetski institut Hrvoje Požar (EIHP) je ustanova u vlasništvu Republike Hrvatske čija djelatnost obuhvaća provedbu znanstvenih istraživanja u području energetike, pružanje stručne potpore te savjetodavnih usluga tijelima javne vlasti i drugim dionicima na domaćem i međunarodnom tržištu. Iako u državnom vlasništvu, Institut se ne financira iz državnog proračuna, već na temelju sklopljenih ugovora za provedbu projekata.

Osnovan 1994. godine, ove godine obilježava tri desetljeća svog rada, tijekom kojih je kontinuirano rastao te se razvijao u skladu s rastućim izazovima u sektoru energetike, proširujući svoje djelovanje na područja kao što su energetska učinkovitost, obnovljivi izvori energije, zaštita okoliša i slično. Institut je danas multidisciplinarni energetski centar koji okuplja stručnjake iz različitih područja, uključujući elektrotehniku, strojarstvo, geologiju, biologiju, kemiju, rudarstvo, ekonomiju, pravo i druga te razvija rješenja koja podržavaju održivu energetsku budućnost.

Danas Institut ima šest istraživačkih odjela, realizira više od 200 projekata, studija, elaborata, analiza i sličnog godišnje, a svoju regionalnu i međunarodnu suradnju i partnerstva proširio je na više od 70 zemalja svijeta, s bogatim iskustvom u JI Europi, ali i u zemljama Afrike, Azije i SAD-a.

Tvrtka ALTPRO specijalizirana je visokotehnološka tvrtka koja se bavi razvojem i proizvodnjom signalno – sigurnosnih sustava za željezničku infrastrukturu i željeznička vozila. Proizvodni program tvrtke čine sustavi za detekciju vlakova, sustavi za osiguranje željezničko – cestovnih prijelaza te sigurnosni sustavi za vozila bazirani na INDUSI tehnologiji (I60 i PZB90). Preko 30 godina iskustva u istraživanju, razvoju i proizvodnji u željezničkom sektoru čini ALTPRO jednim od ključnih čimbenika na globalnom tržištu s rješenjima u više od 50 zemalja na šest kontinenata.

Budući da su kvaliteta i inovacije načini kako ALTPRO ostaje konkurentan na tržištu, tvrtka certificira svoje proizvode u neovisnim međunarodnim institucijama za najvišu razinu sigurnosnog integriteta. Trenutno više od 200 stručnjaka na pet lokacija u Hrvatskoj i regiji djeluje u skladu s vizijom tvrtke o inovativnom, integriranom i održivom pristupu željeznicama u cijelom svijetu kako bi podignuli sigurnost željezničkog prometa na višu razinu.

Kako je istaknuo Zvonimir Viduka, direktor ALTPRO-a: „Kao tehnološki lider u Jugoistočnoj Europi, ALTPRO nije samo fokusiran na održavanje najviših standarda sigurnosti u željezničkom prometu, već aktivno sudjeluje i u tranziciji prema održivim rješenjima. Naše su inovacije usmjerene na poboljšanje sigurnosti, pouzdanosti i efikasnosti željezničkog prometa. U tom kontekstu, vodikove tehnologije predstavljaju značajan korak naprijed te su velik potencijal za dekarbonizaciju željeznice. Uvjereni smo da se mogu s uspjehom implementirati u ovom dijelu Europe.“

Dobro nam došli i veselimo se suradnji!